Smanjenje troškova poduzetnika, veća pravna sigurnost, smanjenje birokracije i povezivanje registara neki su od glavnih ciljeva novog Zakona o javnoj nabavi donesenog krajem 2016. godine koji kao ključni kriterij u javnoj nabavi propisuje ekonomski najpovoljniju ponudu. Krajnji učinci ovog zakona su povećanje lakoće poslovanja i tržišnog nadmetanja te 42 milijuna kuna godišnjih ušteda, istaknuto je na današnjoj Liderovoj Konferenciji o javnoj nabavi, održanoj u hotelu Panorama
Ivan Palčić, voditelj Uprave za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, podsjetio je da novi Zakon o javnoj nabavi propisuje kako dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena te izrađena na način da omogući podnošenje usporedivih ponuda.
'Dokumentacija mora omogućiti izračun cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika i poduzimanja opsežnih predradnji ponuditelja', rekao je Palčić.
vezane vijesti
Novi zakon od 452 članaka donosi ekonomski najpovoljniju ponudu kao ključni kriterij za odabir; ponder cijene ili troška je ograničen na maksimalno 90 posto, dok 10 posto mora biti kvalitativni kriterij. Kako je rečeno, ova odredba stupa na snagu s 1. srpnjem 2017. kako bi se sustav prilagodio.
Iznimno, cijena je u potpunosti kriterij kod provođenja pregovaračkog postupka bez prethodne objave, ugovora na temelju okvirnog sporazuma, društvenih i posebnih usluga, nabave za potrebe obrane i sigurnosti te nabave za diplomatske misije i konzularne urede RH u inozemstvu. Ovlast odabira imaju čelnici središnjih tijela državne uprave.
Ante Loboja, voditelj službe za stručnu pomoć Uprave za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva, pojasnio je kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta u procesu javne nabave.
Iz postupka javne nabave isključit će se svi koji su sudjelovali u aktivnostima zločinačke organizacije ili su bili proglašeni krivima za korupciju, prijevaru, kaznena teroristička djela, pranje novaca ili financiranje terorizma, i dr. kaznena djela sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Neplaćanje poreza ili doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje također je obvezujući razlog isključenja iz postupka javne nabave. Uz to, naručitelji imaju mogućnost isključenja gospodarskih subjekata za koje se može dokazati da su nepouzdani jer su, primjerice, prekršili okolišne ili društvene obveze, ili su počinili ostale oblike teških profesionalnih propusta, poput kršenja pravila o tržišnom natjecanju ili prava intelektualnog vlasništva.
Teški profesionalni propust može dovesti u pitanje integritet gospodarskog subjekta, neovisno o tome ima li on financijsku i tehničke sposobnost za izvršenje ugovora. Iznimno, postoji mogućnost u kojoj naručitelj može odustati od isključenja ako je u pitanju javni interes. Važno je da se odluke javnih naručitelja trebaju temeljiti na novim podacima, osobito što se tiče osnova za isključenje.
Nina Čulina, načelnica Sektora za unaprjeđenje sustava i međunarodnu suradnju Uprave za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva, govorila je o tome što donosi ekonomski najisplativija ponuda.
'Dosad je u odabiru prednjačila najniža cijena, i to iz straha od pogreške i žalbe. Novi zakoni direktive kažu da jedini kriterij mora biti ekonomski najpovoljnija ponuda i to je primjenjivo s 1. srpnjem. Cilj je odabrati ponudu koja nudi najbolju vrijednost za novac.'
U daljnjem programu konferencije predstavljeni su detalji elektroničkog sustava javne nabave, sklapanja ugovora i žalbenog postupka.
