Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks pao 3 posto, na 8.539 bodova, dok je S&P 500 indeks oslabio 2,6 posto, na 921 bod. Nasdaq indeks izgubio je 1,7 posto, zaronivši na 1.827 bodova. To je prvi tjedni pad tih indeksa nakon četiri tjedna rasta.

Ni najnoviji podaci ne potvrđuju da se američko gospodarstvo izvlači iz recesije. Ohrabrujuće je što je prije tjedan dana, po prvi puta od siječnja, pao broj nezaposlenih na listi za pomoć.

Ohrabrujuće je i što je u svibnju snažno, 17,2 posto porastao broj novozapočetih gradnji kuća, što je oživjelo nadu da se situacija na tržištu nekretnina stabilizira.

Međutim, industrijska je proizvodnja u svibnju pala 1,1 posto, znatno više nego što se očekivalo. Pritom je iskorištenost kapaciteta potonula na samo 68,3 posto, najnižu razinu od 1967. godine, otkako se ti podaci prate, što pokazuje da je potražnja za industrijskim proizvodima i dalje slaba.

Uz to, brojne kompanije, primjerice, poštanska tvrtka FedEx i trgovački lanac Best Buy, bilježe slabe poslovne rezultate i upozoravaju na loše stanje na tržištu.

To izaziva kod ulagača strahovanja da su u posljednja tri mjeseca, skočivši gotovo 40 posto, cijene dionica porasle više nego što to gospodarski podaci opravdavaju, zbog čega je moguća korekcija cijena dionica.

"Imali smo snažan rast od trenutka kada je prekinut val makroekonomskih podataka koji su ukazivali na sve dublji pad gospodarstva. No, sada se otvara niz pitanja: Trebamo li predahnuti? Treba li nam korekcija? Može li se rast nastaviti?", kaže Bucky Hellwig, potpredsjednik tvrtke Morgan Asset Management.

Pod pritiskom se prošloga tjedna našao financijski sektor, nakon što je agencija Standard & Poor's smanjila rejtinge 18 banaka jer smatra da će u financijskoj industriji i dalje vladati nestabilnost, a očekuje se i stroži nadzor poslovanja banaka.

Predsjednik SAD-a Barack Obama predstavio je, naime, u srijedu paket reformi, kojim se predlaže jačanje nadzora nad financijskim institucijama i bolja regulacija financijskih tržišta kako bi se izbjeglo ponavljanje kreditne krize koja je odvela američko gospodarstvo u najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata.

"Činjenica je da će se ovim reformama financijskoj industriji nametnuti novi troškovi, a ne zna se točno koliki. Doduše, jačanje regulacije dobro je za sustav, no neke financijske institucije ostat će s manje sredstava za plasiranje, a to će dovesti do manjih prihoda i povrata na dionice", kaže Rick Campagna, direktor u tvrtki Provident Investment Council.

Zbog toga je samo u srijedu KBW indeks bankarskog sektora potonuo 3,3 posto, pri čemu su najveće gubitnice bile dionice Wells Farga, s padom cijene od 5,4 posto, i JPMorgan Chasea, s padom od 2,3 posto.

S druge strane, osjetno su porasle cijene dionica u farmaceutskom sektoru - Mercka, Pfizera i Johnson & Johnsona. Razlog je tome što se taj sektor smatra defanzivnim, otpornijim u vrijeme slabljenja gospodarstva.

"Unatoč nesigurnosti, ulagači ostaju na tržištu, ali osiguravaju svoj novac u defanzivnim dionicama", kaže Jim Awad, direktor u tvrtki Zephyr Management.

Što očekivati idućih tjedana? Tim više što se približava ljeto, kada na burzama uobičajeno zavlada zatišje.

"Morali bismo imati stalan pritok dobrih gospodarskih vijesti da bi cijene mogle nastaviti rasti, a mi to jednostavno nemamo. S obzirom na makroekonomske podatke, tržište je trenutno precijenjeno, pa je potrebna konsolidacija. To je pozitivno jer je tek nakon konsolidacije moguć daljnji rast. Neprestani uspon cijena dionica ukazivao bi na neselektivnu kupnju, što prije ili kasnije vodi u oštrije korekcije", kaže Jon Merriman, direktor tvrtke Merriman Curhan Ford.

I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,17 posto, na 4.345 bod. DAX indeks Frankfurtske burze pao je, pak, 4,54 posto, na 4.839 bodova, dok je pariški CAC indeks oslabio 3,16 posto, na 3.221 bod.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna pao 3,5 posto, na 9.786 bodova, što je njegov najveći tjedni pad u posljednja tri mjeseca.