Samo 29 posto poduzeća koja su ušla u postupak predstečajne nagodbe načinilo je plan financijskog restrukturiranja, a većina predloženih planova upitne je kvalitete, ocijenjeno je na današnjem okruglom stolu 'Kako se upravlja domaćim tvrtkama', održanom u organizaciji magazina Banka
'Pozornost uprava koje su radile planove restrukturiranja bila je usmjerena na zadovoljavanje forme i opsežne procedure, a ne na kvalitetu', ocjenjuje Suzana Košćak, ekonomska analitičarka Banke, koja smatra da vjerovnici zbog takvog pristupa pokazuju vrlo nisku razinu povjerenja u uspješnu realizaciju predstečajnih nagodbi. O tome svjedoči i podatak da su vjerovnici podržali samo 784 plana od 1.432 podnesena.
Planovi se, dodala je, u većini slučajeva svode na otpis i beskonačno prolongiranje financijskih dugova, a nedostaju organizacijske sheme i precizni planovi podizanja efikasnosti poslovanja, planovi za izlazak na nova tržišta i sl. U većini planova izostaje i vizija te konkretna strategija s vremenskom dimenzijom i planiranim poslovnim procesima i aktivnostima za ostvarenje prikazanog planiranog prihoda od prodaje.
Neozbiljan pristup izradi planova restrukturiranja vidi se i u, kako kaže Košćak, 'lakrdijaškom planiranju dobiti' čija vrijednost se naštimava kako bi zadovoljila uvjet količine otpisa i predloženih reprograma financijskog duga.
S tim u vezi Košćak je kritizirala odredbe zakona prema kojima se dužnicima dopušta otpis dugova u rasponu od 30 do 70 posto čime se, prema njezinom mišljenju, ugrožava proračun i imovinska strana bilance vjerovnika.
Neuspjeh predstečajnih nagodbi utjecao je i na to da u konačnici nisu poboljšani ni rokovi naplate kao ključni cilj Zakona o financijskom poslovanju, zaključuje Košćak.
Predstečajni povjerenik za Dalekovod, Dioki i Dinu Mladen Janiška također smatra da predstečajni planovi u pravilu imaju upitnu ostvarivost, ali pritom posebnu odgovornost prebacuje na banke koje se, kako kaže, ne žele odreći svojih razlučnih prava i nerado ulaze u vlasničku strukturu poduzeća dužnika.
Za razliku od Janiške, Košćak smatra da su banke zapravo kolateralna žrtva predstečajnih postupaka, baš kao i država, budući da im se želi otpisati između 40 i 70 posto potraživanja na ime kamata.
'Ako su planovi restrukturiranja loše napravljeni, naravno da banke ne žele ulaziti u vlasništvo takvih tvrtki. Ali postoje i drugačiji primjeri poput Optima Telekoma u čije vlasništvo su banke ušle, a udjel dosadašnjeg vlasnika sveden je na dva posto', replicirala je Janiški Košćak.
