Na 24. znanstveno-stručnoj konferenciji „Financijsko tržište“ koja se tradicionalno održava u Opatiji održan je okrugli stol pod nazivom „Post Covid 19 – Što će biti ‘novo normalno’ za bankovni sektor i kako tamo doći?“
Damir Odak, bivši viceguverner Hrvatske narodne banke moderirao je raspravu na kojoj su sudjelovali predsjednici uprava najvećih hrvatskih banaka: Marko Badurina, Hrvatska poštanska banka, predsjednik Uprave Balázs Békeffy, OTP banka, predsjednik Uprave Liana Keserić, Raiffeisenbank Hrvatska, predsjednica Uprave Dinko Lucić, Privredna banka Zagreb, predsjednik Uprave Christoph Schoefboeck, Erste banka, predsjednik Uprave Csaba Soós, Sberbank, predsjednik Uprave Ivan Vlaho, Zagrebačka banka, predsjednik Uprave Mario Žižek, Addiko banka, predsjednik Uprave, priopćeno je iz Hrvatske udruge banaka.
vezane vijesti
Na okruglom stolu je donesen zaključak da je bankarski sektor kvalitetno reagirao na izazove COVID-19 pandemije te da je način poslovanja prilagođen novonastalim uvjetima i da su banke dovoljno kapitalizirane da podnesu sve sadašnje i eventualne buduće šokove.
„Što će biti normalno? Dođe li do naglog rasta ili pada cijena, postoje li alati koji mogu sustavno na razini svijeta pomoći u upravljanju. Kako pozicionirati svoju banku u tim rizicima? Može li se hrvatsko gospodarstvo izolirati od šokova?“, pitanja su na koja je Damir Odak tražio odgovor od predsjednika uprava banaka.
Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, rekao je da novo normalno traje već 10 godina: „Postoje pozitivne pojave, alokacija kapitala u projekte koji možda ne bi bili rentabilni prije pandemije, primjerice okolišno održivo poslovanje, projekti istraživanja i inovacija te ubrzani razvoj tehnologije“.
Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke, s drugačijeg aspekta je odgovorio na pitanje što je novo normalno: „Cjelokupna situacija nam pruža jednu novu priliku. Vlade reagiraju ogromnim fiskalnim poticajima. Potražnja za potrošačkim elektroničkim uređajima naglo je porasla, a k tome su ojačali i drugi izvori potražnje. Pitanje je može li to Hrvatska iskoristiti. Za tu priliku imamo prednost jer imamo odličnu lokaciju, radnu snagu i infrastrukturu“.
Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbank Hrvatska istaknula je da postoje alati koje će banke koristiti za ublažavanje šokova: „Svaka banka će se pozicionirati i bit ćemo izloženi globalnim šokovima i u narednom razdoblju. Mi smo banka koja se fokusira na svoje klijente, operativnu izvrsnost, digitalizaciju te je naš cilj postati banka koju ljudi razumiju i koja ima pozitivan utjecaj na društvo u cjelini. Nisu najsnažniji i najpametniji oni koji preživljavaju krize, nego oni koji se najbrže mogu prilagoditi“.
Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, naglasio je da ni mi kao zemlja ni kao banke ne možemo biti izolirani: „Svaka globalna kriza će utjecati na nas. U prošloj krizi smo imali veće probleme, veće makroekonomske neravnoteže, deficit, javni dug, zaduživanje privatnog sektora, nezaposlenost.“ Također, osvrnuo se i na projekt uvođenja eura kao službene valute: „Proces uvođenja eura je zahtjevan i kompleksan projekt te je važno obratiti pozornost na sve detalje jer nemamo prostora za pogrešku“.
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, istaknuo je da će banke, unatoč uvođenju eura i podršci tom projektu, imati velike troškove, no bez obzira na to, to je korak naprijed. Osvrnuo se na rizike u Hrvatskoj: „Jedan od rizika je sigurnost ulaganja i investitora, zaštita potrošača je važna, ali također treba voditi računa i o zaštiti investitora te sve mjere koje će se donositi moraju biti u ravnoteži.“
Csaba Soós, predsjednik Uprave Sberbanke, izjavio je kako će putevi do eventualne normalizacije ovisiti o obujmu inflacijskih rizika, tipu inflacije i brzini oporavka potražnje te istaknuo kako Hrvatska ima tri oslonca – uvođenje eura i novac EU fondova, reforme i razvoj tržišta kapitala.
Ivan Vlaho, predsjednik Uprave Zagrebačke banke rekao je da su središnje banke do 2020. igrale glavnu ulogu u poticanju gospodarstva te da su bile aktivnije od izvršnih vlasti: „Dio novog normalnog mogla bi biti ravnoteža izvršnih i monetarnih vlasti. Sve češće se ne razgovara o odnosu javnoga duga i BDP-a, nego sposobnosti plaćanja tog duga. Dio novog normalnog mogao bi biti aktivniji angažman fiskalnih vlasti“, rekao je Vlaho i zaključio kako su nekada nekonvencionalne mjere kao što je kvantitativno popuštanje postale konvencionalne.
Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke naglasio je kako je pandemija nastavila i pojačala trendove koji su se inače događali u bankarstvu: „Imali smo ogromnu likvidnost, a rast kredita nije bio toliko velik. Pandemija je to dodatno pojačala. Nadalje, prije pandemije 10 posto kredita bilo je započeto na neki digitalni načina, a danas je to 20 posto. Većina kredita se završi u poslovnici, no sve više klijenata želi koristiti bankarske usluge u virtualnom svijetu“.
Konferencija „Financijsko tržište“ se nastavlja u petak, 1. listopada 2021., a svoj dolazak su potvrdili ministar financija Zdravko Marić te ministar gospodarstva i održivoga razvoja Tomislav Ćorić.
