Vlada u Madridu usvojila je u prosincu porez na ekstraprofit kako bi do 2024. namaknula šest milijardi eura za financiranje mjera za ublažavanje visokih životnih troškova građana.

Caixabank, najveći zajmodavac u Španjolskoj po imovini, tvrdi već dulje vrijeme da je novi, privremeni porez zapravo konfiskacija, da je diskriminatoran i da šteti tržišnom natjecanju, a danas se pridružila skupini zajmodavaca i distributera energije koji su ga odlučili osporiti.

"Žalit ćemo se... imamo obvezu prema svih naših 600 tisuća dioničara da se, ako se nešto protivi određenim pravnim načelima, žalimo u njihovo ime", rekao je u utorak bančin izvršni direktor Gonzalo Gortazar na financijskom skupu u Madridu.

I Europska središnja banka upozorila je u studenom na štetne učinke takvog poreza.

Gortazar je nedavno za talijanske novine Il Sole 24 Ore poručio da banka neće odustati od žalbe iako je španjolska država njen drugi najveći dioničar, s udjelom od 17,3 posto.

Porez nalaže zaračunavanje nameta od 4,8 posto na bančin neto prihod od kamata i od provizija koji premašuje 800 milijuna eura.

Upućen izvor rekao je da će se Caixabank žaliti španjolskom Visokom sudu na ministarsku uredbu o nametu i da će sudskim putem tražiti povrat poreza.

U Caixabanku procjenjuju da bi ih porez u 2023. stajao 400 milijuna eura, a u idućoj godini još i više.

Odvojeno je predsjednik banke Sabadell Josep Oliu na drugom događaju izjavio da je porez nepravedan i da su zato podnijeli žalbu.

Banke Kutxabank i Bankinter također osporavaju porez, a Abanca još razmatra pravne mogućnosti. Dvije velike španjolske banke, Santander i BBVA, poručuju da će razmotriti žalbe.