Raspoloženje burzovnih investitora, baš kao i sportskih navijača, spada u kategoriju relativno brzo promjenjivih veličina – situacija na burzi ponekad se može jednako naglo i nenadano preokrenuti kao i rezultat na nekoj utakmici – a između navijača i investitora postoje i neke dodatne poveznice. Kao što je prije desetak godina osjetio gotovo cijeli svijet, krah na burzama ili ekonomska recesija lako mogu u kratkom roku izbrisati nečiju štednju ili izglede za zaradu. Ako je netko tu štednju namjeravao potrošiti za odlazak na neki veći sportski događaj – a putovanje na Svjetsko nogometno prvenstvo ili Olimpijadu nikada nije bezazlen trošak – takav ekonomski krah može mu u potpunosti poremetiti planove. Loš sentiment na burzi tako može biti uzrokom lošeg sentimenta među navijačima.

No postoji li i suprotna veza? Može li loše raspoloženje navijača utjecati na burzu i ulagače? Ako je suditi po dosadašnjim analizama i istraživanjima – može, i ta veza postoji. Još prije desetak godina trojica financijskih stručnjaka, Alex Edmans, Diego García i Øyvind Norli, objavila su istraživanje u časopisu Journal of Finance s temom odnosa sentimenta u sportu i povrata na dionice. Konkretno, u ispitivanje kretanja na burzama uveli su varijablu raspoloženja uzrokovanog međunarodnim nogometnim utakmicama kako bi vidjeli može li rezultat utjecati na raspoloženje ulagača.

Na uzorku od 39 država zaključili su da 'gubitak utakmice ima ekonomski i statistički značajan negativni efekt na burzu države iz koje dolazi gubitnička reprezentacija'. Svoje istraživanje nisu ograničili samo na svjetska prvenstva, a u ispitivanje su uključili više od 1100 utakmica, no efekt je pokazao najjače djelovanje upravo na globalnim razinama natjecanja. U istraživanju su ispitivali kako ishod utakmice utječe na kretanje cijena na burzama države čija je reprezentacija igrala i došli su do zaključka da je, primjerice, eliminacija iz velikog međunarodnog nogometnog natjecanja povezana s padom indeksa na burzi 0,4 postotka većim od prosječnog pada zabilježenog u svijetu tog dana. Drugim riječima, ako je globalni indeks kretanja burzi dan nakon poraza neke reprezentacije skliznuo za 0,2 posto, burzovni indeks u državi čija je reprezentacija izgubila utakmicu u prosjeku se spustio za 0,6 posto.

Istraživanje je obuhvatilo i druge sportove, poput kriketa, košarke i ragbija, i efekt je zabilježen i kod tih sportova, ali je nešto manji nego u nogometu. Također, zabilježeno je da pobjeda neke momčadi nema takvog efekta na kretanje dionica, odnosno investitori se ne trebaju nadati većem rastu na burzama pobijedi li njihov tim u nekoj međunarodnoj utakmici.

Jedan od autora istraživanja, Alex Edmans, predavač na London Business School, nastavio je pratiti efekte međunarodnih utakmica i tijekom prošlog Svjetskog nogometnog prvenstva održanog u Brazilu 2014. Edmans je tada primijetio da se efekt ponešto smanjio i to je protumačio činjenicom da je upravo rad kojem je bio jedan od autora upozorio investitore na povezanost nogometa i burzi, što su oni u međuvremenu počeli koristiti kako bi zaradili i na padu cijene dionica.

Ipak, i tijekom brazilskog prvenstva utvrdio je da od 39 izgubljenih utakmica reprezentacija u čijim državama postoji aktivna burza, njih 26, odnosno dvije trećine zabilježilo je veći pad burzovnih indeksa od svjetskog prosjeka. Razlika u odnosu na svjetski prosjek bila je nešto manja i iznosila je 0,2 postotka, no među sedam velikih nogometnih nacija (Engleska, Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Argentina i Brazil) efekt je bio veći i iznosio je ranije spomenutih 0,4 postotna poena.

Među izuzecima koji su tada odstupili od pravila bila je, pomalo paradoksalno, i utakmica u kojoj je brazilsku reprezentaciju iz natjecanja spektakularno eliminirala njemačka vrsta rezultatom 7:1, da bi idućeg radnog dana brazilska burza porasla 1,8 posto, dok su svjetske burze zabilježile pad od 0,4 posto. Edmans takvo kretanje tumači činjenicom da je veliki poraz donio razočaranje među građanima Brazila koje se trebalo prenijeti i na političku pozornicu, čime bi nekoliko mjeseci kasnije na izborima ekonomski neuspješna predsjednica Dilma Rousseff izgubila podršku i svoju poziciju prepustila protukandidatu.

Slično je bilo i s hrvatskom reprezentacijom koja je tijekom tog prvenstva izgubila od Brazila 1:3. Na hrvatskoj burzi je dan nakon utakmice zabilježen rast od 0,4 posto, dok su svjetske burze rasle 0,3 posto, pa je očito bilo da se u tom slučaju loše raspoloženje navijača nije preselilo i na financijsko tržište. Edmans kaže da je razlog za to bilo 'uvjerenje da je (hrvatska reprezentacija, op.) igrala dobro i da su izgubili zbog loših sudačkih odluka'. Čini se da popularni 'sudački' izgovor vrijedi i za tržišne utakmice, a ne samo nogometne.

No povezanost burzi i nogometa ne završava u izgubljenim utakmicama i pesimizmu na burzama. Europska središnja banka svojevremeno je također ispitivala efekte koje Svjetsko nogometno prvenstvo ima na trgovanje na burzama. Prema toj analizi, koja je obuhvaćala 15 burzi dionica i efekte koje su na njih imale utakmice Svjetskog prvenstva 2010. godine, zaključeno je da broj transakcija na burzama pada u prosjeku za 45 posto u trenucima kad igra reprezentacija države. Ako ta reprezentacija zabije gol, trgovanje se smanjuje za dodatnih pet postotaka.

Detaljniji podaci iz te analize odlično pokazuju koliko značenje ima nogomet u pojedinim svjetskim regijama. U europskim državama trgovanje bi se snizilo u prosjeku za 38 posto, a efekt je, pomalo neočekivano, bio čak nešto jači u SAD-u, gdje je broj transakcija bio 43 posto niži. No zato su, vrlo očekivano, brokeri iz južnoameričkih zemalja vrlo veliki navijači. Kad bi igrala brazilska reprezentacija, trgovanje na burzama u Brazilu smanjilo bi se za 75 posto, u Argentini je taj postotak bio 79 posto, dok je apsolutno najveći efekt zabilježen u Čileu, gdje, izgleda, nema brokera koji ne prati nogomet. Na čileanskoj burzi promet je tijekom utakmica reprezentacije srezan za čak 99 posto, a čak i kad su bile u tijeku druge utakmice, one u kojima nije sudjelovala momčad Čilea, trgovanje je bilo smanjeno za gotovo 80 posto.

Da nije baš sve tako crno, pokazuje analiza investicijske banke Goldman Sachs, čiji su stručnjaci ispitali ima li osvajanje Svjetskog prvenstva efekte na kretanje na burzi. Prema njihovom istraživanju, pobijedi li neka država na Svjetskom prvenstvu u nogometu, njena burza će u idućih mjesec dana ostvariti 3,5 postotaka bolji rezultat od svjetskog prosjeka. No efekt nestaje već nakon tri mjeseca, a burza u godinu dana od osvajanja prvenstva zapravo bilježi četiri posto lošiji rezultat od ostatka svijeta. Naravno, kako se nogometno prvenstvo održava tek svake četiri godine, uzorak na kojem se temelji analiza prilično je malen i treba ga uzeti s rezervom.

Sve u svemu, utjehu od poraza na Svjetskom nogometnom prvenstvu nije baš uputno tražiti na burzi iako se i negativno kretanje indeksa može iskoristiti za zaradu. No ne treba zaboraviti to da je kretanje cijena dionica nepredvidljivo kao i putanja nogometne lopte.