U velikoj akciji PNUSKOK-a sredinom lipnja u Osijeku je uhićeno nekoliko osoba zbog sumnje u skladištenje, pakiranje i preprodaju kokaina i marihuane te sintetičkih droga amfetamina (speed) i MDMA-e (ecstasy).

Krajem kolovoza prošle godine policija je u nedalekoj Bijeljini u akciji Merlin među ostalim narkoticima zaplijenila izvjesnu količinu metamfetamina, poznatog i kao ice, chalk ili crystal meth.

Na naše i obližnja narkotržišta probija se sve više sintetskih narkotika, od kojih je psihoaktivni i neurotoksični crystal meth jedan od najopasnijih. Na ulici se prodaje u obliku bijelih kristalića ili većeg plavo-bijelog grumenja, kemijski je sličan amfetaminu, izaziva jaku ovisnost, uništava čitav organizam, naročito mozak, dugotrajno konzumiranje dovodi do paranoje, vizualnih i slušnih halucinacija, jači je od speeda, intenzivnijeg učinka, djeluje duže... Ovisnici naglo gube težinu i lako ih prepoznate po istrulim zubima.

Sve o 'kuhanju', tj. proizvodnji icea i njegovu krijumčarenju korisnici Netflixa mogli su saznati iz brutalne TV serije 'Na putu prema dolje'. Nažalost, svemirski opremljeni superlaboratoriji iz serije, zvani 'kuhinje', u stvarnosti su prilično česti, barem među proizvođačima crystal metha povezanima s meksičkim kartelima.

Dok se krajem devedesetih u svijetu trošilo samo desetak tona icea, potrošnja je 2017. narasla na 200 tona i nakon marihuane postao je najraširenija droga. Najprodavaniji je u Sjedinjenim Državama, a procjenjuje se da u istočnoj i jugoistočnoj Aziji potrošnja doseže vrijednost od 61 milijardu dolara, dvostruko više nego prije pet godina, čime je ovaj dio svijeta postao najveće tržište te droge.

Prema izvješću Europskog centra za nadzor droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), potrošnja metamfetamina u Europi također raste.

Prije desetak godina počelo je njegovo širenje u Slovačkoj i Češkoj, u kojima je otkriveno nekoliko laboratorija za proizvodnju, a krijumčarilo se u Njemačku i Slovačku, dok je druga ruta išla na Baltik. Prošlog ljeta pročulo se da ga netko navodno 'kuha' u paškoj Novalji, a u zagrebačkoj zračnoj luci ne tako davno zaplijenjeno je pola tone APPA-e, kemijskog spoja ključnog u proizvodnji metamfetamina.

Ulazak crystal metha na balkansko tržište do sada je blokirala kokainska mafija jer je desetak puta jači (ali i razorniji) i tri puta jeftiniji od kokaina. No EMCDDA raspolaže obavještajnim informacijama da kokainsko podzemlje u Europi polako gubi bitku s meksičkim kartelima, očekujući povezivanje Meksikanaca s europskim 'stručnim' laboratorijima i lancem opskrbe sirovinom.

Naime Nizozemska je jedan od najjačih centara za proizvodnju sintetičkih droga sa središtem u pokrajini Sjeverni Brabant, idealnoj za globalni izvoz zbog blizine belgijske granice i luka Roterdama, Antwerpena i Vlissingena. Izvješće Nizozemske policijske unije za 2018. godinu kaže da Nizozemska 'ispunjava mnoge karakteristike narkodržave' - one u kojoj su javne institucije osjetljive na prodiranje utjecaja i novca narkomafije. Godine 2017. u EU je otkriven 21 laboratorij, deset više nego samo godinu ranije i svi do jednoga nalazili su se u Nizozemskoj.

'Nizozemska narkodržava', kako zovu Sjeverni Brabant, godišnje proizvede sintetičkih narkotika u vrijednosti od 19 milijardi eura, a koji se, osim u Europu, najviše izvoze u jugoistočnu Aziju i Australiju, gdje tabletica ecstasyja košta 35 eura, za razliku od dva eura na domaćem terenu. Industrija je započela s proizvodnjom amfetamina krajem šezdesetih, u doba djece cvijeća, osamdesetih je prešla 'na ekstazu' te je nakon nekoliko desetljeća iskustva 'made in Holand' u narkosvijetu postala jamac kvalitete, pouzdanosti i sigurnosti. Brojna izvješća stoga upućuju na to da se proizvodnja u Sjevernom Brabantu orijentira na sve traženiji metamfetamin. Policija je nedavno otkrila i 'kuhinju' na brodu usidrenom u roterdamskoj luci s robom vrijednom 4,5 milijuna eura.

Građane Sjevernog Brabanta pak muči zagađenje okoliša jer proizvodnja kilograma sintetske droge stvara od 18 do 24 litre otrovnog otpada. Prema procjenama stručnjaka, 255.000 kilograma godišnje završava na najneobičnijim mjestima kao što su odlagališta stajskog gnojiva, njive, kanalizacijski sustavi, autopraonice, a posljedično tome tragovi se mogu naći u kukuruzu i podzemnim vodama, dok oprani automobili ostavljaju trag ecstasyja dugačak desetak kilometara.

Ono što metamfetamin čini posebno odioznim jest podsjećanje na to da je bio najpopularnija droga u Trećem Reichu, legalno se prodajući kao lijek Pervitin. Gutali su ga vojnici Wehrmachta da zatome umor i glad te njemački istraživački novinar Norman Ohler u knjizi 'Blitzed: Drugs in Nazi Germany' (Potpuna ekstaza: Narkotici u Trećem Reichu), objavljenoj i u nas 2018., razvija tezu da je meth zaslužan za ishod Blitzkriega.

U TV seriji 'Na putu prema dolje' korisnici crystal meta su očajnici i izopćenici iz društva, ali stručnjaci za drogu kažu nešto drugo. Sve je više tzv. funkcionalnih ovisnika. The Washington Post navodi teoriju po kojoj se porast konzumiranja metha podudara s porastom nisko plaćenog uslužnog rada, kada ljudi moraju raditi više manjih poslova da prehrane sebe i obitelj.

'Radite li naporne, monotone i ponavljajuće poslove, to vam omogućuje da prevladate uspavljujuću dosadu te povećate koncentraciju i sigurnost', tvrdi u Washington Postu psihijatar William Haning sa Sveučilišta Hawaii. Jedan je to od uzroka sve veće potrošnje metha u Kambodži i nekim drugim zemljama jugoistočne Azije, čak veće od one u SAD-u. Koristi ga i iznenađujuće velik broj žena koje nakon napornog i repetitivnog posla u tvornicama kod kuće očekuje rintanje za obitelj, kaže Haning.

U doba pandemije korone ove razloge za prodor crystal metha u Europu stručnjaci za narkotike ne naglašavaju slučajno. S obzirom na nadolazeću recesiju, koja prijeti rekordnom nezaposlenošću i jurnjavom za nekoliko poslova istodobno da se preživi, oni strahuju od pojačane potražnje, ne samo zbog niže cijene od nekih drugih narkotika, nego i zbog 'učinkovitijih' svojstava, naročito ako proizvodnju bude jamčila etiketa 'made in Holland'.