Nakon uspješnog izdanja narodnih obveznica, vrijednih milijardu 850 milijuna eura, samo je manji dio građana dosad njima trgovao. Većina čeka rok dospijeća. Usto, sve se češće spominju kratkoročni vrijednosni papiri - trezorski zapisi - koji bi mogli biti još jedan od načina da država ponovno ponudi građanima povoljniji prinos od onoga koji mogu dobiti u bankama - baš kako je bilo i s narodnim obveznicama.
Narodna obveznica, pod nazivom H253B, već je gotovo 6 mjeseci dio tržišta kapitala - bez velike pozornosti i uz skromno trgovanje. Prodaju je građani koji prije isteka roka od dvije godine trebaju novac i ne žele ili ne mogu čekati zajamčenu godišnju kamatu od 3,65 posto. Na prijevremenoj prodaji nisu izgubili, ali ni mnogo zaradili, rekao je za HTV Niko Maričić, fond menadžer u Intercapitalu.
'Uglavnom se to radilo po cijenama višima od onih koje smo vidjeli na izdanju, znači iznad 100 eura', govori Maričić.
'Najviša cijena koju je dosegnula narodna obveznica je 100,30 eura što bi značilo da je to 0,30 zarada, ovisno o iznosu, ali nije to nekakva prevelika zarada', naglašava.
vezane vijesti
Nakon dobrog iskustva s narodnom obveznicom, Ministarstvo financija kreće, čini se, i korak dalje.
'Ministarstvo financija intenzivno radi na razvoju sustava koji će omogućiti građanima pristup kratkoročnom dugu države, s rokom dospijeća do godine dana, putem sudjelovanja na aukcijama trezorskih zapisa. Time ćemo ponuditi građanima alternativni oblik ulaganja u odnosu na depozite u poslovnim bankama', poručuju.
Dok god su u bankama kamate na štednju iznimno niske, građani će biti zainteresirani oploditi svoj novac na malo unosniji, ali iznimno siguran oblik ulaganja kao što je dug države.
'Građani umjesto da plasiraju svoja sredstva u depozite po nultim kamatnim stopama, s ove strane država pruža mogućnost da građani uprihode značajan povrat kapitala i mislim da je to ispravna politika i u svakom slučaju, ja to podupirem', rekao je prof.dr.sc. Saša Drezgić, Ekonomski fakultet u Rijeci.
U ovoj godini, država se još treba zadužiti za malo više od dvije milijarde eura. Hoće li barem dio tog iznosa ponuditi i građanima, kada i kako bi tekla prodaja, još se ne zna. I o kamati se može samo nagađati i uspoređivati je s dosadašnjim, kaže Maričić.
'Što se tiče nekakvih uvjeta, evo imamo zadnju aukciju trezorskih zapisa, koja je bila namijenjena institucionalnim ulagateljima s rokom dospijeća od 6 mjeseci i kamatna stopa je bila 3,20', rekao je Maričić.
Trezorski zapisi imaju za građane samo jedan nedostatak, a to je porezni tretman. Za razliku od narodne obveznice, na koju se ne plaća porez, kod trezorskih zapisa građani bi nakon dospijeća morali platiti porez na kapitalnu dobit. No, ako želi, država i to može riješiti izuzimanjem izdanja "narodnih trezoraca" iz poreznih škara.
