Ministar financija Zdravko Marić primio je u četvrtak predstavnike Hrvatskog studentskog zbora (HSZ) koji je pokrenuo peticiju za povećanje poreznog limita za 7000 kuna, odnosno s 15.000 na 22.000 kuna. Na sastanku su osim Marića i predstavnika HSZ-a sudjelovali i zamjenica ravnatelja porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan te državni tajnik MZO Ivica Šušak
'Studenti s trenutnom minimalnom studentskom satnicom suočavaju se s problemom ograničenja rada zbog probijanja poreznog limita. Smatramo da je prekoračenje nisko za 2022. godinu', kaže predsjednik HSZ-a Neven Pintarić.
Podsjetimo, roditelji gube pravo na olakšicu ako uzdržavano dijete na godišnjoj razini otvari primitak veći od 15.000 kuna. Primjerice, ako student ostvari godišnji primitak veći od 15.000 kuna, roditelj s bruto plaćom od 12.000 kuna s prebivalištem u Zagrebu – koji je koristio poreznu olakšicu – mora poreznicima vratiti gotovo 5000 kuna.
Minimalna studentska satnica iznosila je prije četiri godine 21,50 kuna, nakon čega je rasla za 36,28 posto i za tekuću godinu iznosi 29,30 kuna. Međutim iako se satnica povećavala, limit za poreznu olakšicu ostao je isti pa studenti mogu raditi još manje nego prije.
HSZ predložio nekoliko modela povećanja
HSZ je u samo nekoliko dana peticije prikupio više od 12.000 glasova, a uslijedio je sastanak s ministrom financija Zdravkom Marićem.
'Ministar je pokazao razumijevanje prema potrebi povećanja poveznog limita te istaknuo da je potrebno studentima omogućiti ostvarivanje materijalnog statusa i integracija u tržište rada.
Predložili smo nekoliko modela povećanja poreznog limita, s jedne strane definiranjem višeg fiksnog iznosa te s druge definiranjem kroz povezanost s drugim varijablama, npr. minimalnom studentskom satnicom. U najkraćem roku ministarstvo će razmotriti prijedloge te sazvati novi sastanak kako bi se što prije donijelo rješenje za dobrobit studentica i studenata', otkriva nam Pintarić.
Predstavnici studenata i poslodavci već dugo upozoravaju da studente nepovoljan porezni tretman kao uzdržavanih članova kućanstva koči kod većeg aktiviranja na tržištu rada.
Iz HUP-a su ranije upozorili da je prag prihoda nakon kojeg se gubi porezna olakšica prenizak te da bi se njegovim podizanjem studenti potaknuli na veći radni angažman. Predložili su da se prag podigne na 30.000 kuna, uz drugačiji tretman ako porezni obveznik, odnosno roditelj ili skrbnik ima više djece.
Donekle je u zadnjem krugu porezne reforme Vlada izišla u susret studentima tako što je iz primitaka koji utječu na poreznu olakšicu isključila stipendije. U prag od 15.000 kuna ne uključuju se ni obiteljske mirovine koje student ostvaruje nakon smrti roditelja, kao ni nagrade koje ostvari u okviru obrazovnog sustava ili na organiziranim sveučilišnim natjecanjima.