Krajem 2018. javnost je prvi put čula za velike probleme u državnom Brodarskom institutu, tvrtki koja se bavi projektiranjem brodova i koja se proslavila dizajnom raketnih topovnjača za Hrvatsku ratnu mornaricu te vjetroelektranom Vrataruša. Te godine problemi su samo krenuli u javnost, jer tvrtka je bila u blokadi već više od 500 dana i pokretanje stečaja bilo je neizbježno
U protekle tri godine nad Brodarskim su institutom pokrenuta tri stečaja, smijenjeno je i postavljeno nekoliko direktora, no izgleda da je Vlada konačno presjekla. Naime na sjednici održanoj u četvrtak našao se prijedlog odluke o stvaranju potrebnih uvjeta da se institut likvidira.
Da bi se to stvarno provelo, on će od države dobiti 60 milijuna kuna zajma za podmirenje obveza. Time se zapravo sprječava stečaj u kojem bi država ostala bez upravljačkih i imovinskih prava i nekretnina vrijednih oko 300 milijuna kuna ako bi netko od vjerovnika na njima aktivirao založno pravo.
Država nakon podmirenja dugova vjerovnicima nekretnine planira prodati, nakon što Centar za restrukturiranje i prodaju donese odluku o prestanku rada i imenovanju likvidatora.
vezane vijesti
Procijenjena tržišna vrijednost nekretnina u vlasništvu Brodarskog instituta iznosi 39,9 milijuna eura ili 299,5 milijuna kuna i višestruko je veća od obveza. Institut je nekoliko puta pokušao izraditi plan restrukturiranja na temelju pretpostavke dobivanja velikih poslova ili strateškog partnera, što se nije realiziralo, rekao je na sjednici Vlade ministar graditeljstva Darko Horvat.
Brodarski institut ima nekretnine površine 120.000 kvadratnih metara, a posebno je vrijedno njegovo sjedište u Novom Zagrebu, koje se nalazi na križanju Avenije Dubrovnik i Avenije Većeslava Holjevca i koje bi se na tržištu vjerojatno brzo prodalo.
U zadnju od brojnih blokada Institut je ušao u veljači ove godine. Javno dostupni podaci sa servisa Poslovna Hrvatska otkrivaju kako je tvrtka lani imala prihode nešto više od osam milijuna kuna i rashode od 15 milijuna kuna, pri čemu je neto rezultat gubitak od deset milijuna kuna.
Na računu ima dvadesetak tisuća kuna, a obveze su nabujale na preko 70 milijuna kuna, što je i više nego dovoljan razlog za likvidaciju. Dugoročne obveze iznose deset milijuna kuna i u potpunosti se odnose na dugove bankama dok kratkoročne obveze iznose 61,5 milijuna kuna.
Od tog iznosa gotovo 35 milijuna kuna su obveze za zajmove, vjerojatno prema državi; dodatnih 13 milijuna kuna obveza prema bankama, blizu pet milijuna kuna Brodarski institut dužan je dobavljačima, a sedam milijuna kuna duga krije se pod stavkom 'ostale kratkoročne obveze'.
Brodarski institut u Zagrebu osnovan je 1948. godine kao znanstveno-istraživačko uporište brodogradnji opremljeno suvremenim bazenima za modelska ispitivanja otpora, propulzije i upravljivosti brodova. Institut je imao iznimno veliku i značajnu ulogu u razvoju hrvatske brodogradnje tijekom više desetljeća, podupirući domaću industriju i brodogradilišta, među ostalim pulski Uljanik, riječki 3. maj i splitski Brodosplit.
Institut je bio dio vojnog programa bivše Jugoslavije, a tadašnji režim nije štedio ni u čemu. Na ogromnoj parceli od gotovo 130.000 metara kvadratnih u srcu Novog Zagreba, u Sigetu, unutar kompleksa izgrađena su četiri bazena za ispitivanje hidrodinamike brodova i dva kavitacijska tunela za ispitivanje modela propelera. Uz njih se nalaze dvije radionice za izradu modela brodova i propelera. Na njegovu vrhuncu u njemu je radilo preko 450 ljudi.
Osamostaljenjem Hrvatske, Brodarski institut je 1992. pretvoren u d.o.o., odnosno u samostalno poduzeće u stopostotnom vlasništvu države. Time više nije mogao računati na novac iz proračuna, već je gurnut na komercijalno tržište da se na njemu bori za svaku kunu.
Tehnološka dostignuća Brodarskog instituta prepoznali su brojni strani partneri, kojima je u više desetljeća bio pouzdan partner u razvojnim projektima i transferu tehnologija. Kao trgovačko društvo, Brodarski institut ostvarivao je prihode komercijalnim ugovorima, a 40 posto prihoda zarađivao je na inozemnom tržištu.
