Uprava Brodarskog instituta u Zagrebu u ponedjeljak se uspjela dogovoriti s vjerovnicima i odgoditi stečaj te institucije. Oni do 30. siječnja imaju rok za deblokadu poslovnog računa koji je u protekle tri godine u blokadi gotovo 500 dana, a na kojem su danas ovrhe teške gotovo deset milijuna kuna
Fina je još ujesen predložila stečaj nad institutom, kada je reagirao i Trgovački sud i postavio privremenog upravitelja Hrvoja Kraljičkovića, a on je trebao ispitati ima li razloga za stečaj i može li se imovinom dužnika financirati trošak postupka.
Prema podacima Poslovne Hrvatske, Institut ima imovinu vrijednu 87 milijuna kuna, od čega 64 milijuna kuna otpada na građevinske objekte, ponajprije vrijednu nekretninu i lokaciju u Zagrebu, 10,5 milijuna kuna vrijede zemljišta u njihovu vlasništvu dok u opremi imaju 2,8 milijuna kuna. Direktor Instituta Igor Tripković Večernjem je listu pak rekao da imovina tvrtke vrijedi 300 milijuna kuna, što je jedan od argumenata protiv stečaja.
vezane vijesti
S druge strane bilance, imaju 23 milijuna kuna dugoročnih obveza te 28 milijuna kuna kratkoročnih obveza, od čega su 12 milijuna kuna dužni bankama i još sedam milijuna dobavljačima. U proteklih pet godina prihodi Instituta pali su s 38 na samo 13 milijuna kuna, dok je broj zaposlenih pao sa 152 na 52.
Osnivač Brodarskog instituta je Hrvatska, temeljni kapital tog društva s ograničenom odgovornošću je 53,9 milijuna kuna, a kao glavni predmet poslovanja navode se istraživanje tehnologije i tehnološki razvoj, kao i tehničko ispitivanje i analiza.
Upitali smo ekonomista i profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubu Jurčića je li slom Brodarskog instituta u Zagrebu posljedica propasti brodogradnje u tvrtkama poput Uljanika i 3. maja. On objašnjava: 'Pad Instituta je uzrok propasti brodogradnje, a ne posljedica. Oni su u 70-im godinama prošlog stoljeća imali toliko znanja da su naši brodovi bili među najboljima u svijetu. Oni su ti koji moraju znati kako će tržište izgledati u idućih 20 godina, koliko će i kakvih brodova trebati.'
Jurčić kaže da bez Brodarskog instituta nema razvoja brodogradnje: 'Oni bi sada trebali dati prijedloge za restrukturiranje brodogradnje i savjetovati Vladu o tome kako razvijati brodogradnju. Ako nestane Instituta, nestat će i sve znanje koje se tamo prikupljalo, a ono se nije odnosilo samo na brodogradnju, već na niz drugih industrija.'
Pitamo i kakve su šanse da se taj institut izvuče iz stečaja, na što Jurčić kaže da je on sada na 'lošem glasu' zbog problema u poslovanju i nagađanja da se u njemu proteklih godina zapošljavalo po političkoj liniji, a ne po znanju i stručnosti, zbog čega ne vjeruje da će Vlada intervenirati u ovaj slučaj.
Brodarski institut u Zagrebu osnovan je 1948. godine kao znanstveno-istraživačko uporište brodogradnji opremljeno suvremenim bazenima za modelska ispitivanja otpora, propulzije i upravljivosti brodova. Institut je imao iznimno veliku i značajnu ulogu u razvoju hrvatske brodogradnje tijekom više desetljeća, podupirući domaću industriju i brodogradilišta, među ostalim pulski Uljanik, riječki 3. maj i splitski Brodosplit.
Tehnološka dostignuća Brodarskog instituta prepoznali su brojni strani partneri, kojima je u više desetljeća bio pouzdani partner u razvojnim projektima i transferu tehnologija. Kao trgovačko društvo, Brodarski institut ostvarivao je prihode komercijalnim ugovorima, a 40 posto prihoda zarađivao je na inozemnom tržištu.
