Liberalizacija tržišta usluga provodi se da bi se otvorio i olakšao pristup novim poduzetnicima iz privatnog sektora profesionalnih usluga. Reforma obuhvaća brojna područja otvarajući prilike za povećanja broja pružatelja usluga, inovativnosti i produktivnosti s ciljem sniženja cijena i većeg izbora za potrošače.

U svakodnevnom životu najvidljivija je liberalizacija usluga prijevoza taksijem te je u brojnim hrvatskim gradovima dovela do prave revolucije u gradskom prijevozu podizanjem kvalitete i dostupnosti prijevoza po primjerenijoj cijeni.

Blagodati liberalizacije osjetili su i svi oni koji su proteklih godina krenuli u autoškolu. Liberalizacijom tržišta autoškola, kojom je ukinuta minimalna cijena nastavnog sata iz prometnih propisa i upravljanja vozilom, stvorena je tržišna utakmica koja je imala kao posljedicu smanjenje cijena autoškola.

Prema izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, zaduženog za provedbu europske Direktive o uslugama u sklopu reforme tržišta usluga, dosad je provedeno oko 260 mjera u pedesetak djelatnosti i profesija.

Otvaranje tržišta Europskoj uniji

U većini uslužnih djelatnosti domaće je tržište otvoreno konkurenciji s europskog tržišta. Obostrano je unutar Unije omogućena sloboda poslovnog nastana na trajnoj osnovi. Također, u nizu djelatnosti obostrano je omogućena sloboda prekograničnog pružanja usluga za državljane iz zemalja EU-a bez obavezne registracije poslovnog nastana, članstva u strukovnoj komori ili polaganja stručnog ispita.

Velik pomak napravljen je i u pojednostavljivanju pokretanja poslovanja. U sve više slučajeva digitalizirane su procedure za pristup tržištu usluga (arhitekti, inženjeri građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike, geodeti, porezni savjetnici, detektivi, autoškole, intelektualno vlasništvo, privatno obrazovanje, posredovanje u prometu nekretnina, trgovina i e-trgovina), a proces se nastavlja (npr. za turizam i ugostiteljstvo i druge djelatnosti).

Ulazak u posao bez licenciranja

Olakšan je pristup reguliranim profesijama automatskim priznavanjem stručnih kvalifikacija za državljane EU-a, a isto vrijedi za hrvatske profesionalce na tržištu EU-a.

Ukinuto je relicenciranje građevinskih poduzeća, energetskih certifikatora, revizora i psihoterapeuta te licenciranje turističkih pratitelja, posrednika u zapošljavanju i računovođa. Ukinuta je i obavezna komora za voditelje građevinskih radova, odnosno inženjere gradilišta.

Brojni poslovi više nisu rezervirani samo za licencirane profesionalce. Primjerice, uređenjem interijera i krajobraza može se baviti bilo tko, s obzirom da to više nije isključivo pravo arhitekata.

Ukidanje obaveznih fiksnih tarifa omogućilo je slobodno formiranje cijena u nizu profesija i sektora kao što su računovođe, posrednici u prometu nekretnina, arhitekti, inženjeri, revizori, porezni savjetnici, taksisti, autoškole i dr.

Lakše priznavanje stručnih kvalifikacija

Uvedeno je automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija doktora, zubara, primalja, farmaceuta i medicinskih sestara iz država EU-a koji mogu ostvariti slobodu poslovnog nastana u Hrvatskoj, kao i opći sustav priznavanja stručnih kvalifikacija iz trećih zemalja. Europska strukovna kartica izdana za privremeno i povremeno pružanje usluga daje automatsko pravo na obavljanje profesije, bez obaveze ispunjavanja dodatnih uvjeta.

Osoba koja prvi put želi pružati regulirane profesionalne usluge može o tome elektronički izvijestiti nadležno tijelo ili Jedinstvenu kontaktnu točku za usluge. Zakonski više nije obavezna provjera znanja hrvatskog jezika za profesionalce iz država EU-a/EGP-a, osim profesija u zdravstvu, zbog sigurnosti pacijenata.

Ukinuta je zabrana oglašavanja arhitektima i inženjerima, odvjetnicima, ljekarnicima i fizioterapeutima.

Ukinuta ograničenja za dozvole rada

Uklonjena su teritorijalna ograničenja broja dozvola, primjerice za autoškole i taksiste. Taksisti mogu ishoditi dozvole u svakoj lokalnoj jedinici. Time je omogućeno širenje poslovanja profesionalaca i njihova nova ulaganja. Također, osnivači autoškola i privatnih arhiva više ne moraju elaboratima dokazivati opravdanost svojeg osnivanja. Nema više obrazlaganja ni ekonomske opravdanosti otvaranja trgovačkih centara. Kao i većina drugih profesija, arhitekti, inženjeri, revizori i odvjetnici mogu slobodno osnivati urede.

Poput ostalih djelatnosti, građevinari i internetske turističke agencije nemaju više obavezu zapošljavanja minimalnog broja radnika, već o tome samostalno odlučuju. Omogućena je sloboda ugovaranja rada u autoškoli na puno ili nepuno radno vrijeme. Voditelj poslovnice internetske turističke agencije ne mora više prijaviti prebivalište u stanu. Također, ne mora se više u svakoj poslovnici internetske turističke agencije imati zaposlenog voditelja u punom radnom vremenu.

Odvjetnicima iz drugih država EU-a omogućeno je osnivanje odvjetničkih društava u Hrvatskoj, kao i zajedničko obavljanje odvjetništva s hrvatskim odvjetnicima ili odvjetnicima iz drugih država članica, bez čekanja statusnog izjednačenja s hrvatskim odvjetnicima. Moguće je zasnivanje radnog odnosa odvjetnika s odvjetnikom kao poslodavcem koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost te sa zajedničkim odvjetničkim uredom.

Rezultati reforme tržišta usluga u Hrvatskoj vidljivi su i u međunarodnim usporedbama. Prema OECD-ovim podacima, ukupna reguliranost hrvatskog gospodarstva i tržišta usluga snižena je s najviše na prosječnu razinu EU-a i OECD-a.

U okviru navedenog rezultata okvirno prosječna razina reguliranosti tržišta usluga i glavnih tržišnih profesija odnosi se na računovođe, arhitekte, inženjere, agente za nekretnine, taksiste i cestovni promet, energetiku, telekomunikacije, trgovinu, javnu nabavu, strana ulaganja te pokretanje poslovanja trgovačkih društava i obrta.

Pritom je ukupna reguliranost pristupa tržištu usluga među deset najnižih na unutarnjem tržištu EU-a i blago ispod prosjeka OECD-a. S druge su strane ljekarne među najviše reguliranima u odnosu na EU i OECD (uz Luksemburg, Španjolsku i Maltu). Također, pravne usluge (odvjetnici i bilježnici) više su regulirane od prosjeka EU-a, ali na razini usporedivih država (Estonija, Mađarska, Slovenija, Poljska, Češka, Slovačka i dr.).

Odvjetnicima ukinute minimalne satnice

Trenutno je na snazi drugi Akcijski plan za liberalizaciju, a obuhvaća 18 mjera, od kojih je provedeno njih 13. Najveći odjek u javnosti u posljednje vrijeme imala je liberalizacija tržišta odvjetničkih usluga.

Unatoč protivljenju odvjetničkog lobija, omogućeno je fleksibilnije određivanje cijene odvjetničkih usluga na način da u svim pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom pisano ugovoriti rad na bazi satnice, prilikom čega nisu obvezni pridržavati se minimalnog iznosa satnice za rad odvjetnika.

Također, hrvatsko tržište dodatno je otvoreno odvjetnicima iz zemalja EU-a. Sada i odvjetnici koji nisu upisani u hrvatski Imenik stranih odvjetnika više ne moraju podnositi obavijest Hrvatskoj odvjetničkoj komori o namjeri obavljanja radnji u Hrvatskoj, osim u slučaju radnji zastupanja.

S druge su strane hrvatskim odvjetnicima snižena ograničenja oglašavanja i reklamiranja te omogućena djelatnost u trgovačkim društvima u drugim državama članicama EU-a.

Dodatno su liberalizirane i javnobilježničke usluge tako što je skraćeno vrijeme potrebnog radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita za stjecanje uvjeta za polaganje javnobilježničkog ispita i imenovanje javnih bilježnika.

U tijeku je provedba i mjere za lakši pristup polaganju stručnih ispita za porezne savjetnike i revizore. Za geodete je ukinuta smjernica Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije u pogledu vremenskog opsega potrebnog za obavljanje pojedinog geodetskog posla.

Reforma tržišta usluga nastavlja se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Cilj je do kraja 2024. pojednostaviti ili ukinuti najmanje dodatnih 50 regulatornih zahtjeva privatnom sektoru profesionalnih usluga. Radi ostvarenja tog cilja Vlada će do kraja prvog tromjesečja 2023. donijeti treći Akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga s konkretnim mjerama.