Nakon što je proteklih godina provedena deregulacija na tržištu naftnih derivata i električne energije ove godine slijedi jačanje konkurencije i na tržištu prirodnog plina.

Deregulacija bi trebala donijeti smanjenje državnog utjecaja na konačnu cijenu prirodnog plina te organizaciju cjelokupnog tržišta.

Dosad je cijena plina bila strogo regulirana jer je država određivala i veleprodajne i maloprodajne cijene. Iako konkurencija nije bila ograničena zbog 'umjetno' niske cijene plina, alternativni distributeri nisu imali interesa poslovati, pa ni potrošači nisu imali izbora.

Prije otvaranja tržišta Hrvatska regulatorna energetska agencija (HERA) krajem prošle godine provela je natječaj za izbor opskrbljivača plinom u obvezi javne usluge. Prema rezultatima natječaja, od 1. travnja javnu će uslugu nuditi 13 opskrbljivača, a ne njih 32, kao što je to trenutno.

Najveći opskrbljivač bit će Gradska plinara Zagreb te će pokrivati 13 od 33 distribucijska područja. Sedam područja opskrbljivat će E.ON Plin, a manji opskrbljivači zadržali su preostalih 13 područja.

U HERA-i očekuju da će kupci koji koriste javnu uslugu imati koristi od nove raspodjele tržišta s obzirom na to da su za opskrbljivače odabrani najkonkurentniji ponuditelji.

HERA treba do 22. ožujka odrediti maksimalnu cijenu plina za svako distribucijsko područje. Ta će cijena vrijediti od 1. travnja do kraja godine, a ažurirat će se za svaku narednu godinu.

Sukladno gornjoj granici koju odredi HERA, opskrbljivači u obvezi javne usluge formirat će svoje cijene za potrošače.

Najveću promjenu prilikom formiranja cijena donosi ukidanje uloge HEP-a kao jedinog veleprodajnog opskrbljivača, a koji je dosad po reguliranim uvjetima prodavao plin lokalnim distributerima. Opskrbljivači s obvezom javne usluge ubuduće će nabavljati plin isključivo prema tržišnim uvjetima kao i ostali opskrbljivači.

Slično kao i na tržištu električne energije, potrošači će moći birati između javno ovlaštenog opskrbljivača i alternativnih ponuditelja, koji će ih pokušati pridobiti kvalitetnijom uslugom i povoljnijim tarifama.

No hoće li liberalizacija tržišta donijeti veću konkurenciju i povoljnije cijene, tek ćemo vidjeti. Po logici tržišta, jača konkurencija trebala bi dovesti do nižih cijena, ali liberalizacija ujedno znači da će cijene biti bliže tržišnima.

Nenad Kurtović iz Udruge Dalmatinski potrošač smatra da će cijena plina za potrošače ubuduće više ovisiti o cijenama na svjetskom tržištu. 'Još neko vrijeme alternativni distributeri neće imati prostora za nuđenje nižih cijena', poručio je Kurtović za tportal. To znači da će većina potrošača vjerojatno ostati korisnici distributera s javnom uslugom.

Inače, cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj niža je nego u većini drugih zemlja Europske unije. Prema podacima Eurostata, s cijenom od 3,9 eura za 100 kW Hrvatska je u skupini pet zemalja s najnižom cijenom.

Najjeftiniji plin dobivaju potrošači u Mađarskoj i Rumunjskoj te za 100 kWh plaćaju samo 3,2 eura. S druge strane, za plin moraju najviše izdvojiti potrošači u Nizozemskoj, u kojoj je cijena 10 eura za 100 kWh, a slijede Švedska (9,8 eura), Francuska (7,9 eura) i Danska (7,5 eura).