U prvoj polovici ove godine prosječne cijene električne energije i plina za kućanstava blago su se smanjile u Europskoj uniji u usporedbi s prvom polovicom 2019., pokazuje analiza Eurostata o cijenama glavnih energenata. Provjerili smo kako stoji Hrvatska u odnosu na ostale države članice
Prosječna cijena električne energije za kućanstva u prvoj polovici 2020. u EU 27 iznosila je 21,3 eura za 100 kWh, a prirodnog plina 6,6 eura za 100 kWh. Pritom su cijene struje pale u 16 od 27 država članica dok su cijene plina pojeftinile u 18 od 24 države, a koje dostavljaju podatke europskom statističkom uredu.
Porezi i nameti činili su 40 posto računa za električnu energiju naplaćenih kućanstvima u EU, a za prirodni plin odgovarajući udio poreza i nameta iznosio je trećinu (33 posto) računa kućanstava.
vezane vijesti
Najveći pad cijena električne energije za kućanstva, u odnosu na prvu polovicu 2019., zabilježen je u Nizozemskoj (-31 posto), zatim u Latviji (-12,8 posto), slijede Slovenija (-11,4 posto), Švedska (-10 posto) i Estonija (-8,9 posto). Smanjenje poreza uglavnom je potaknulo pojeftinjenje u Nizozemskoj dok su troškovi energije bili glavni uzrok smanjenja cijena u Latviji, Sloveniji, Švedskoj i Estoniji.
Suprotno tome, najveći porast zabilježen je u Litvi (+13,6 posto), Poljskoj (+12,9 posto), Luksemburgu (+10,5 posto), Rumunjskoj (+9,1 posto) i Češkoj (+8 posto). Troškovi energije bili su glavni uzrok ovih povećanja.
Izražene u eurima, prosječne cijene električne energije u prvoj polovici 2020. godine bile su najniže u Bugarskoj (10 eura za 100 kWh), Mađarskoj (10,3 eura) i Estoniji (12,4 eura), a najviše u Njemačkoj (30,4 eura), Danskoj (28,3 eura) i Belgiji (27,9 eura).
Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s niskom cijenom električne energije. Hrvatski potrošači plaćaju 13 eura za 100 kWh, što je 8,25 eura niže od prosjeka EU-a 27. U odnosu na prvu polovicu 2019., cijena struje u Hrvatskoj pala je za 1,7 posto.
Kad je riječ o prirodnom plinu, najveći pad cijena zabilježen je u Latviji (-29,4 posto), slijede Litva (-19,8 posto), Švedska (-16 posto) i Portugal (-15,4 posto). Snižavanje cijena u Švedskoj potaknuto je smanjenjem poreza, troškovi energije bili su glavni čimbenik smanjenja cijena u Latviji dok su oba utjecala na cijene u Litvi i Portugalu.
S druge strane, najveći porast cijene plina zabilježen je u Nizozemskoj (+8 posto), ispred Francuske (+7,3 posto) i Hrvatske (+5,2 posto). U Nizozemskoj je glavni krivac za rast cijena bilo povećanja poreza, a u Francuskoj i Hrvatskoj poskupljenju su kumovali troškovi energije.
Unatoč povećanju cijene na 3,9 eura za 100 kWh, Hrvatska je i dalje u skupini zemalja s najpovoljnijim plinom za kućanstva. Trenutno najjeftiniji plin dobivaju potrošači u Mađarskoj i Rumunjskoj te za 100 kWh plaćaju samo 3,2 eura.
S druge strane, za plin moraju najviše izdvojiti potrošači u Nizozemskoj, u kojoj je cijena 10 eura po kWh, slijede Švedska (9,8 eura), Francuska (7,9 eura) i Danska (7,5 eura).
