Ministar rada i mirovinskog sustava, koji se nije referirao na vruće pitanje iz svog resora o nižim doprinosima, spomenuo je u utorak i mogućnost smanjenja poreznih stopa koje je ministar financija u startu otklonio.

Smanjenje mirovinskih doprinosa i ukidanje prireza politička je i ekonomska bomba te je veliko pitanje kako će sve to završiti. Lani je prikupljeno oko 16 milijardi kuna, odnosno nešto više od 2,1 milijarde eura poreza na dohodak, najviše u povijesti. Iz plaća zaposlenih naplaćeno je 13,6 milijardi kuna poreza, a 1,2 milijarde kuna platili su obrtnici i samostalne profesije.

Eksplodirala je i naplata dohotka od kapitala, od kojega je prošle godine prikupljeno 45 posto više sredstava nego 2021 – ukupno 1,6 milijardi kuna. To je porez na povlačenje dobiti iz poduzeća te dividendu i zaradu na dionicama. Od najma stanova naplaćeno je 641 milijun kuna, no nema podatka koliko je naplaćeno paušalnog poreza na iznajmljivanje turistima.

Taj skok stvorio je lani tri milijarde kuna viška i, ako tako bude i 2023. godine, suficit će se udvostručiti. Banski dvori sada traže načine kako zaustaviti gradove da krenu u rebalanse i počnu taj višak trošiti na sve strane, što će biti poprilično teško ima li se na umu da se rasterećenje prebacuje na 2024. godinu.

Prirez se ubire dulje od dva desetljeća i plaćaju ga svi koji plaćaju porez na dohodak, a lani je od njega prikupljeno 1,6 milijardi kuna. Većinu, 900 milijuna kuna, ubrao je Grad Zagreb, koji ima i najveću stopu od 18 posto, nakon njega je Split s 15 posto, Rijeka s 13 posto, Zadar s 12 posto...

Kad je riječ o zaposlenima, prirez plaća njih tridesetak posto, negdje oko pola milijuna radnika, koji plaćaju i porez na dohodak, a milijun zaposlenih ga ne plaća. Dakle, ukidanje prireza podebljat će veće plaće kao i primanja samaca koji nemaju djecu i ostale uzdržavane članove obitelji, pišu novinari Večernjeg lista Ljubica Gatarić, Petra Maretić Žonja i Iva Boban Valečić.