Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1,7 posto, na 11.103 boda, dok je S&P 500 skočio 2,1 posto, na 1.155 bodova, a Nasdaq indeks 2,7 posto, na 2.479 bodova.

Prvog dana prošloga tjedna cijene su dionica oštro pale, zbog čega je S&P 500 indeks potonuo na najnižu razinu u 13 mjeseci, a u jednom je trenutku zaronio čak u područje 'medvjeda' - bio je na gubitku 20 posto u odnosu na svoju najvišu ovogodišnju razinu, dosegnutu u travnju.

Bila je to posljedica strahovanja ulagača da će dužnička kriza prerasti u financijsku krizu, sličnu onoj iz 2008. godine. Grčka vlada priznala je, naime, u ponedjeljak da neće postići fiskalne ciljeve koji su joj zadani kako bi dobila novu tranšu međunarodnog kredita.

Unatoč oštrim mjerama štednje, grčki proračunski manjak ove će godine dosegnuti 8,5 posto BDP-a, što je više od ciljanih 7,6 posto.

Kako su sve glasniji zahtjevi o povećanju uloge privatnih investitora u planiranom drugom paketu financijske pomoći Grčkoj, sve su veći izgledi da bi vlasnici grčkih državnih obveznica, uglavnom banke, morali preuzeti veći teret restrukturiranja grčkog duga nego što je dogovoreno ranije. U srpnju je dogovoreno da bi banke otpisale 21 posto vrijednosti njihova portfelja u grčkim dugovima.

Zbog toga su oštro pale cijene dionica u financijskom sektoru.

No, u utorak je počeo nagli oporavak tog sektora, nakon što su zaredale vijesti da ministri financija eurozone rade na zajedničkom planu za spašavanje banaka i njihovu dokapitalizaciju, u slučaju bankrota Grčke.

Pozitivno je na tržišta djelovala i najava Europske središnje banke da će nastaviti kupovati državne obveznice članica eurozone te da će europskim bankama ponuditi neograničene iznose jeftinih kredita s rokom dospijeća od godinu dana sve do 2013. To će bankama olakšati financiranje, s obzirom da već dulje vrijeme međubankarsko tržište kratkoročnih kredita slabo funkcionira.

Zabrinute zbog financijske nestabilnosti, banke, naime, nevoljko kreditiraju jedna drugu, što potiče cijenu novca i otežava ionako složen položaj banaka, s obzirom na njihovu izloženost dugovima prezaduženih članica eurozone.

Odluka ECB-a potaknula je snažan rast cijena dionica banaka, pa je S&P indeks financijskog sektora u samo tri dana skočio 8,8 posto, a to je pozitivno utjecalo i na šire tržište.

Ulagače su prošloga tjedna ohrabrili i bolji nego što se očekivalo makroekonomski podaci, što je probudilo nadu da će američko gospodarstvo izbjeći recesiju.

Tako je, primjerice, u rujnu u SAD-u otvoreno 103.000 novih radnih mjesta, gotovo dvostruko više nego što se očekivalo, a povećane su i procjene rasta zaposlenosti u srpnju i kolovozu. Unatoč tome, stopa nezaposlenosti ostala je nepromijenjena na 9,1 posto.

'Ovi podaci pokazuju da je američko gospodarstvo zapelo, raste ispod potencijala, ali ne uronjava u novu recesiju', kaže Omair Sharif, ekonomist u RBS-u.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 3,4 posto, na 5.303 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 3,1 posto, na 5.675 bodova, a pariški CAC 3,8 posto, na 3.095 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio 1,1 posto, na 8.605 bodova.

U vrlo nestabilnom trgovanju, na svjetskim je deviznim tržištima tečaj eura prošloga tjedna oslabio prema većini najvažnijih valuta, a i idućih bi dana mogao biti pod pritiskom zbog mogućeg smanjenja ključnih kamata Europske središnje banke, ali i recesijskih prijetnji u eurozoni

Zbog strahovanja ulagača od bankrota Grčke, prošloga je ponedjeljka tečaj eura potonuo na samo 1,3163 dolara, najnižu razinu u devet mjeseci. U odnosu, pak, na japansku valutu, cijena eura zaronila je na najnižu razinu u 10 godina – 100,77 jena.

No, u utorak je euro počeo jačati, zahvaljujući nadi ulagača da će europski čelnici uskoro izaći s konkretnim planom rješavanja dužniče krize u eurozoni, odnosno dokapitalizacije europskih banaka.

Zbog toga se polovicom tjedna cijena eura probila iznad 1,34 dolara i 103 jena.

Međutim, nakon sjednice Europske središnje banke i smanjenja rejtinga nizu banaka i članica eurozone, u petak je ponovno oslabio.

Moody'sovo snižavanje rejtinga 12 britanskih banaka i 6 portugalskih, kao i Fitchovo snižavanje rejtinga Španjolskoj za dva, a Italiji za jedan stupanj vratilo je u fokus investitora dužničke probleme eurozone i izloženost banaka grčkim dugovima.

Tako je na tjednoj razini tečaj euro oslabio prema dolaru 0,07 posto, na 1,3376 dolara, dok je prema jenu pao za 0,39 posto, na 102,68 jena.

I idućih se dana očekuje nestabilno trgovanje eurom, jer ga pritišću nervoza oko dužničke krize i europskog bankarskog sektora.

S druge strane, moguće je i da ojača, ako čelnici eurozone u nedjelju dogovore zajednički plan o dokapitalizaciji europskih banaka, kojima prijete velike gubitci zbog njihove izloženosti grčkim, ali i dugovima ostalih prezaduženih članica eurozone.

Međutim, jačaju i izgledi od recesije u eurozoni, zbog čega bi Europska središnja banka mogla sniziti ključne kamatne stope, što bi negativno utjecalo na euro.

Uz to, ECB je prošloga tjedna najavio novi plan financiranja banaka kako bi stabilizirao njihovo poslovanje i gospodarstvo eurozone. ECB će bankama ponuditi nove zajmove s rokovima otplate od 12 i 13 mjeseci, a pokrenut će i program kupovine obveznica vrijedan 40 milijardi eura.

'To znači da euro vjerojatno neće imati snage rasti čak ni u slučaju dobrih vijesti. I dalje je moguća recesija u eurozoni, a vjerojatno je i da će ECB smanjiti kamate prije 2012. godine', kaže Mark McCormick, strateg pri Brown Brothersu.

U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna i japanska valuta. Tečaj dolara oslabio je prema jenu za 0,34 posto, na 76,73 jena.

Zbog toga je guverner japanske središnje banke Masaaki Shirakawa prošloga tjedna upozorio da jačanje jena ima goleme posljedice po tamošnje gospodarstvo, pa ne prestaje opasnost od intervencije japanskih monetarnih vlasti.

I dok je prema većini najvažnijih svjetskih valuta prošloga tjedna oslabio, u odnosu na švicarsku valutu tečaj eura skočio je oko 2 posto, na 1,2404 'švicarca'. U jednom je trenutku dosegnuo i 1,2430 franaka, najvišu razinu od kraja svibnja.

Trgovci kažu da je to posljedica medijskih izjava jednog švicarskog dužnosnika da bi viša razina cijene eura prema 'švicarcu' koristila tamošnjem gospodarstvu.

Špekulira se, također, da švicarska središnja banka polagano podiže ciljanu razinu tečaja eura. Prije mjesec dana odredila je minimalni tečaj eura prema švicarskoj valuti koji će braniti na 1,20 franaka. Prije desetak dana ta je razina postupno povećana na 1,22 franka, a posljednjih dana na 1,24 franka.