U suvremenom društvu, u kojem se svakodnevno pojavljuju novi financijski proizvodi, financijska znanja i vještine omogućuju nam da izaberemo proizvode koji najbolje zadovoljavaju naše potrebe i izbjegnemo rizike.

Promjene oko prešutnog i dopuštenog minusa, dizanje kamatnih stopa na oročenja, zamrzavanje cijena zbog inflacije te mirovinska štednja samo su neke od financijskih tema koje svakodnevno zaokupljaju javnost. Kako biste se lakše snašli u tom financijskom vrtlogu, donosimo vam vodič s osnovnim pojmovima za razumijevanje financijske pismenosti.

Obračun plaće

Plaća koju je poslodavac obvezan isplatiti radniku za izvršeni rad određena je Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom te pravilnicima i ugovorom o radu. U ugovoru o radu navodi se visina plaće u bruto iznosu. Da bi se dobio neto iznos plaće, potrebno je od bruto iznosa odbiti doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak. Pritom se porezna osnovica umanjuje za osobni odbitak, a on se sastoji od osnovnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove. U trošak plaće ulazi i doprinos za zdravstveno osiguranje, obračunat po stopi od 16,5 posto na bruto plaću.

Kredit u banci i obračun kamata

Kredit je aranžman u kojem vam banka posuđuje novac, a vi se obvezujete na povrat primljenog novca s kamatama u nekom budućem razdoblju. Krediti se uglavnom razlikuju prema namjeni i roku dospijeća, a pritom se najčešće susrećemo s nenamjenskima i namjenskima. Dok se nenamjenski krediti u pravilu nude i odobravaju na kraće rokove, namjenski su obično povezani s dužim rokovima dospijeća. Najpopularniji dugoročni krediti za građane su oni stambeni, a među kratkoročnima dominiraju nenamjenski krediti.

Prije odluke o ugovaranju kredita potrebno je analizirati sve potencijalne troškove. Najvažniji trošak je kamatna stopa, a može biti fiksna ili promjenljiva. U slučaju promjenljive kamatne stope potrebno je znati o čemu ovisi njezina promjena te koja se metoda obračuna kamata primjenjuje. Analizu kreditnog troška najjednostavnije je provesti uvidom u efektivnu kamatnu stopu (EKS) jer ona prikazuje ukupan trošak kredita i olakšava usporedbu bankarskih uvjeta za njegovo odobravanje. Efektivne kamatne stope za različite vrste kredita na hrvatskom tržištu možete usporediti na informativnom servisu HNB-a.

Osim stvarne cijene kredita, prije zaključivanja ugovora banka vam je dužna predočiti sve druge bitne uvjete ugovora, a na vaš zahtjev i nacrt ugovora ako pristaje na zasnivanje kreditnog odnosa. Prije sklapanja ugovora tražite od banke na uvid otplatni plan, a on uključuje iznos otplate glavnice, obračun kamata, rokove otplate te broj i visinu otplatnih obroka.

Kreditna sposobnost

Kreditna sposobnost je ključan uvjet za odobravanje kredita, a predstavlja procjenu banke o tome može li potencijalni dužnik preuzeti obvezu njegove redovite otplate. Procjenu kreditne sposobnosti provodi banka na temelju internih akata i zakonskih propisa.

Između ostaloga, banka provjerava redovna primanja, status zaposlenja, poslodavca kod kojeg ste zaposleni, postojeće kreditne obveze (iznos i redovitost njihovog izvršavanja) te potencijalne obveze po sudužništvima i jamstvima. Prilikom provjere kreditne sposobnosti uzimaju se u obzir i odredbe pojedinih zakona i pripadajućih odluka.

Ovršnim zakonom propisan je dio plaće zaštićen od ovrhe, tj. dio plaće koji bi trebao ostati na raspolaganju potrošaču u slučaju pokretanja ovrhe. Za primanja do visine prosječne plaće minimalno propisana životna osnovica iznosi tri četvrtine primanja, što znači da iznos preostale četvrtine primanja, sukladno Ovršnom zakonu, predstavlja maksimalni iznos dopuštenih zaduženja s obzirom na primanja. Za plaće više od prosječne minimalno propisana životna osnovica, sukladno Ovršnom zakonu, iznosi dvije trećine prosječne plaće.

Na konačnu odluku o prihvatljivosti kreditne sposobnosti utječu i kvaliteta i vrijednost instrumenata osiguranja koji se ponude u svrhu osiguranja urednog povrata kredita, a banke uzimaju u obzir i činjenicu ima li tražitelj kredita ostvaren status klijenta.

Štednja u banci i obračun kamata

U ponudama banaka postoje različiti oblici i modeli štednje. Osim klasičnih depozita s unaprijed određenim iznosom koji se oročava, postoje modeli koji omogućuju dodatnu uplatu sredstava za vrijeme trajanja ugovora, a moguće je ugovoriti i rentnu i namjensku štednju (stambena štednja). Kamatna stopa na štednju ovisi o roku na koji se oročava i valuti u kojoj su sredstva oročena. Osim visine kamatne stope, potrebno je imati informaciju o tome je li riječ o fiksnoj ili promjenjivoj kamatnoj stopi i, ako je promjenjiva, o čemu ovisi njezina promjena te koja se metoda obračuna kamata primjenjuje.

Na temelju navedenih informacija možete izračunati koji biste iznos kamata ostvarili u roku na koji namjeravate oročiti sredstva namijenjena za štednju. Pritom trebate voditi računa o tome da se na prihod od ostvarenih kamata plaća porez po stopi od 10 posto, plus odgovarajući prirez.

Minus na tekućem računu - dopušteno i prešutno prekoračenje

Ako na tekućem računu ostvarujete redovite priljeve, banka vam može na vaš zahtjev odobriti i ugovoriti okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po računu (dopušteni minus po računu). Ako vam je odobreno korištenje dopuštenog prekoračenja, vaš iznos raspoloživih sredstava se, uz vlastita sredstva, uvećava za iznos dopuštenog prekoračenja. Iznos dopuštenog prekoračenja najčešće ovisi o visini redovitih primanja, a odobrava se bez dodatnih procedura i instrumenata osiguranja na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku. Visina kamatne stope koja se plaća na njegovo korištenje u pravilu je među najvišim kamatnim stopama koje se primjenjuju na kredite odobrene potrošačima, pa se dopuštenim prekoračenjem ne bi trebalo koristiti kao dugoročnim izvorom financiranja potreba. U slučaju neurednog poslovanja ili smanjenog priljeva sredstava na tekući račun, banka ima pravo smanjiti vam ili ukinuti iznos dopuštenog prekoračenja, ali vas o tome mora izvijestiti najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja.

Prešutno (prihvaćeno) prekoračenje jest iznos novčanih sredstava koji vam je banka prešutno stavila na raspolaganje, a koji prelazi pozitivno stanje na računu, uključujući iznos ugovornog (dozvoljenog) prekoračenja. Za razliku od dopuštenog prekoračenja, prešutno prekoračenje se ne odobrava na vaš zahtjev, već vam ga banka stavlja na raspolaganje po osnovi stalnih primanja. Proces odobravanja prešutnog prekoračenja ne podrazumijeva zasebnu ugovornu obvezu između klijenta i banke.

Uslijed sklapanja Memoranduma o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, koji su potpisali ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i predstavnici 13 banaka, u tijeku je zamjena odobrenih prešutnih prekoračenja dopuštenim prekoračenjima. Prema Memorandumu, potrošači imaju rok do godinu dana da razmotre te ponude i ugovore prelazak na dopušteno prekoračenje. Većina je banaka odlučila da će u svojoj ponudi ubuduće imati samo dopuštena prekoračenja.

Mirovinska štednja: Tko upravlja vašim novcem i kako se mjeri uspješnost

Hrvatski mirovinski sustav ima tri mirovinska stupa. Prvi se temelji na generacijskoj solidarnosti i u njega uplaćujemo tri četvrtine mirovinskog doprinosa. Druga dva stupa temelje se na kapitaliziranoj štednji. Drugi stup, u koji svi zaposleni uplaćuju četvrtinu mirovinskog doprinosa, obavezan je, a treći je dobrovoljan. Novcem uplaćenim u fondove mirovinske štednje upravljaju ovlaštena mirovinska društva. Fond menadžeri ulažu uplaćene doprinose članova u svrhu ostvarivanja prinosa i povećanja vrijednosti imovine fonda kako bi se svakom članu omogućila isplata što veće mirovine u budućnosti.

Da biste izabrali odgovarajuće mirovinsko društvo i fond, potrebno je usporediti njihovo dosadašnje poslovanje i politike ulaganja. Ključni pokazatelj uspješnosti poslovanja pojedinog fonda je ostvareni prinos. Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja, npr. jedne godine. Pojednostavljeno rečeno, to je postotna zarada koju je ostvario mirovinski fond, tj. dobit koju je ostvarilo mirovinsko društvo na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda tijekom nekog vremenskog razdoblja.

Prinos ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine mirovinskog fonda (npr. cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira te imovine u portfelju fonda), odnosno o investicijskoj politici mirovinskog društva koje upravlja mirovinskim fondom. Prinosi mirovinskih fondova izračunavaju se za različita razdoblja (mjesečni, od početka godine, zadnjih 12 mjeseci, zadnje tri godine, zadnjih pet godina, od početka rada). Ostvareni prinosi fondova mogu se uspoređivati međusobno ili u odnosu na prosjek (indeks MIREX).

Na internetskoj stranici Hanfe, u redovnoj statističkoj publikaciji Mjesečno izvješće, dostupni su izvještaji o kretanjima prinosa svih obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Razlike u prinosima rezultat su različitih strategija ulaganja i uspješnosti mirovinskih društava unutar postavljenih zakonskih okvira. Zato se svim članovima preporučuje da prate rad fonda u kojem štede, ali i rad svih fondova jer samo aktivnim sudjelovanjem mogu postići maksimum za svoj osobni račun. Ako procijenite da vaš fond ne ostvaruje odgovarajući prinos, možete tijekom svojeg radnog vijeka promijeniti kategoriju fonda i izabrano mirovinsko društvo/fond.

Valute i odnos eura prema drugim valutama

Valuta je jedinica razmjene koja olakšava razmjenu roba i usluga. Valutna zona je država ili regija u kojoj je određena valuta dominantno sredstvo razmjene i plaćanja. Kako bi se olakšala trgovina između valutnih zona, postoje tečajevi, odnosno cijene po kojima se pojedine valute razmjenjuju jedna za drugu.

U pravilu svaka zemlja ima monopol nad svojom jedinstvenom valutom pod kontrolom središnje banke, ali ima i iznimaka od ovog pravila. Primjerice, više zemalja može koristiti istu valutu (npr. euro) ili jedna država može proglasiti valutu druge zemlje ili regije kao svoje zakonsko sredstvo plaćanja (npr. Panama i američki dolar ili Crna Gora i euro).

Tečajevi utječu na stabilnost cijena i rast. Primjerice, utječu na cijene u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni. Kada se za jedan euro može dobiti više američkih dolara, odnosno kada euro aprecira, američki proizvodi postaju jeftiniji stanovnicima europodručja. Posljedica toga je pad uvoznih cijena. To izravno i neizravno utječe na inflaciju u europodručju: izravno preko cijena uvezene potrošačke robe, a neizravno preko cijena uvezenih sirovina i intermedijarnih proizvoda koji se upotrebljavaju u proizvodnji.

Europska središnja banka svojim mjerama ne utječe direktno na tečaj eura, ali mora pomno pratiti kretanja tečajeva pri određivanju monetarne politike kako bi ispunila svoju glavnu zadaću i održala umjerenu stopu inflacije.

Inflacija i njezin utjecaj na novac

Pojam inflacija odnosi se na situaciju kada u gospodarstvu raste opća razina cijena dobara i usluga koje potrošači kupuju u određenom razdoblju. To dovodi do smanjenja kupovne moći domaće valute, stoga potrošači iz mjeseca u mjesec trebaju platiti više za istu košaricu dobara i usluga.

Inflacija se mjeri pomoću indeksa potrošačkih cijena (IPC), a on služi za usporedbu sadašnjih cijena dobara i usluga s njihovim cijenama iz prethodnih razdoblja. U svrhu mjerenja stope inflacije Državni zavod za statistiku prati kretanje cijena košarice, a nju čini oko 890 dobara i usluga koje kupuje prosječno kućanstvo u Hrvatskoj.

Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj u pravilu najviše troši na hranu i energiju (uključujući gorivo za osobne automobile), na što otpada više od 40 posto izdataka, a mnogo manje troši, primjerice, na usluge rekreacije i kulture, čiji je udio u ukupnim izdacima oko pet posto. Promjena (povećanje ili smanjenje) cijena proizvoda koji imaju veći udio u potrošnji prosječnoga kućanstava ima i veći udio/ponder pri izračunu indeksa potrošačkih cijena, a time i veći utjecaj na kretanje inflacije.