Početkom nove godine na snagu stupa novi Zakon o turizmu, kojim se uvode brojne izmjene u načinu upravljanja turističkim destinacijama. Jedna od glavnih novosti koje se tiču malih poduzetnika usmjerenost je na održivi turizam, što podrazumijeva ograničenje apartmanizacije Jadranske obale.

S ciljem postizanja održivog turizma, zakonom je predviđena obveza izrade izračuna prihvatnog kapaciteta koji pokazuje koliko turista može primiti destinacija bez negativnih učinaka na lokalno stanovništvo, prostor i resurse te zadovoljstvo turista.

U skladu s navedenim ciljem, zakon omogućuje lokalnim i regionalnim vlastima aktivnije upravljanje destinacijom. Primjerice, ako analiza pokaže prekomjerno opterećenje infrastrukture, izraženo nezadovoljstvo lokalnog stanovništva ili prekomjernu eksploataciju resursa, lokalne vlasti mogu ograničiti daljnje povećanje broja smještajnih i ugostiteljskih objekata.

Pojedine lokalne vlasti već su najavile ograničenje dodjele dozvola za nove apartmane, a neke čak i smanjenje broja postojećih. Tako je, primjerice, dubrovački gradonačelnik Mato Franković najavio da će ograničiti širenje apartmana u gradu te ukinuti dio postojećih.

No iz Ministarstva je stiglo tumačenje da novi Zakon o turizmu ne omogućuje ukidanje važećih rješenja za apartmane i ugostiteljske objekte, što znači da zasad nema opasnosti za postojeće iznajmljivače.

Država prepustila dizanje poreza gradovima i općinama

Tijekom ove godine mnogo se govorilo o niskom poreznom opterećenju privatnih iznajmljivača u odnosu na druge poduzetnike. Predstavnici iznajmljivača isticali su da je potrebno razdvojiti male iznajmljivače, one koji se tim poslom bave u obiteljskoj radinosti, od velikih igrača koji se bave gradnjom apartmana i iznajmljivanjem na veliko.

Vlada u novom krugu poreznih izmjena nije povećala porezno opterećenje, a iznajmljivačima u gradovima i općinama s prirezom čak je smanjena porezna obveza s obzirom na to da se ukida taj namet.

S druge strane, lokalnim jedinicama ostavljena je mogućnost kompenzacije tog gubitka podizanjem poreza u svojoj nadležnosti. Riječ je paušalnom porezu za iznajmljivače te o porezu na kuće za odmor.

Što se tiče paušalnog poreza, lokalne vlasti u većini gradova i općina imaju značajan prostor za podizanje poreznog opterećenja s obzirom na to da većina turističkih mjesta još uvijek naplaćuje minimalni paušal od 20 eura po krevetu. Samo Dubrovnik i Split, i to isključivo za apartmane u užoj gradskoj jezgri, naplaćuju maksimalni paušal od 200 eura. U jadranskim destinacijama za apartmane u najatraktivnijim turističkim zonama u većini slučajeva naplaćuje se 40 eura paušalnog poreza po krevetu.

Porez na kuće za odmor i za iznajmljivače

Puno prašine digla je vijest da će iznajmljivači morati plaćati i porez na kuće za odmor, onaj koji uobičajeno plaćaju vlasnici vikendica. No pokazalo se da za iznajmljivače koji svoje nekretnine iznajmljuju na bazi dnevnog najma ovaj porez nije nikakva novost, samo što obveza plaćanja poreza, kao i njegova visina, ovisi o odluci lokalnih vlasti.

Novost je povećanje zakonom utvrđene gornje granice raspona oporezivanja s 1,99 na pet eura po kvadratnom metru. Ova promjena stupa na snagu u sklopu paketa poreznih zakona početkom iduće godine.

U kontekstu poreznih izmjena, kojima je ukinut prirez, neki gradovi i općine najavili su podizanje poreznog opterećenja za iznajmljivače kako bi kompenzirali gubitak prihoda od prireza.

Primjerice, mnogi istarski načelnici gradova i općina, u kojima se nalazi velik broj vikendica i apartmana, najavili su podizanje poreza na kuće za odmor.

Zagrebačka vlast najavila je reviziju naplate poreza na kuće za odmor, odnosno provjeru jesu li ovim porezom obuhvaćeni svi porezni obveznici koji bi ga trebali plaćati.

Sudeći po najavama, mnogi iznajmljivači mogu očekivati povećanje poreznog opterećenja. A konkretne odluke ovisit će o turističkim i fiskalnim planovima pojedinih lokalnih vlasti nakon što stupe na snagu Zakon o turizmu i paket poreznih izmjena.

Regulirane napojnice u ugostiteljstvu

Za ugostitelje je pak najveća novost koja stupa na snagu početkom iduće godine reguliranje neoporezivog tretmana dijela napojnice.

Na problem kartične naplate napojnica ugostitelji su ukazivali već dulje vrijeme, osobito zbog trenda povećanja plaćanja karticama.

Zakonskim rješenjem omogućena je neoporeziva naplata napojnice, vezane isključivo za izdani račun, pri čemu godišnji iznos do određene svote po djelatniku ostaje neoporeziv, a sve iznad toga oporezivat će se stopom poreza na dohodak, ali bez obveze plaćanja doprinosa.

U prijedlogu izmjena zakona nije predviđena neoporeziva svota, ali ugostitelji barataju iznosom od 3360 eura na godinu. To znači da bi konobar na napojnicama mogao neoporezivo ostvariti oko 280 eura mjesečno.