Šonje je autor sektorske analize koju je naručilo Ministarstvo gospodarstva, a koja sugerira da sektor profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj čini desetak posto bruto domaćeg proizvoda. I u krizi, u kojoj je izgubljeno 200.000 radnih mjesta, sektor u kojem su arhitekti, pravnici, oglašivači, konzultanti i programeri uspio je povećati zaposlenost.

'Sektor je važan jer ima pozitivne učinke na konkurentnost tradicionalnih sektora. Kao ilustraciju toga u priču treba krenuti s mikrorazine. U vrhuncu turističke sezone, primjerice, turistička tvrtka može imati 570 zaposlenih, no kada se uračunaju ostale aktivnosti, poput animatora, vrtlara, sokolara, konobara i inženjera, ta tvrtka zapošljava preko 2.000 ljudi', istaknuo je Šonje.

Sektor koji je u krizi zaposlio 6.000 ljudi

Sektor profesionalnih i poslovnih usluga nije lako definirati. Najčešća definicija obuhvaća sektor koji se u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti označava slovom M (stručne, znanstvene i tehničke usluge), N (administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti) i dio sektora J odnosno ICT, ali bez komunikacija, tako da uključuje samo IT – računalno savjetovanje i programiranje te informacijske uslužne djelatnosti. Tome se mogu dodati i djelatnosti popravaka računala.

Tako definiran sektor profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj je prema anketi o radnoj snazi zabilježio rast broja zaposlenih u krizi za oko šest tisuća. Rast bi sigurno bio još veći da je Hrvatska zadnjih godina zabilježila rast kao druga srednjoeuropska gospodarstva. U isto vrijeme ukupan broj zaposlenih od 2008. do 2014. smanjio se za gotovo 200.000 tisuća.

'Prema sljedećoj Vladi treba izaći s preporukama. Treba otvoriti dijalog kako bi se najprije uklonile administrativne prepreke i postavile pametne politike', zaključio je Šonje.

Jedino pravilo igre je deregulacija

Nakon Šonje, Daniel Hinšt, voditelj Službe za usluge i Centar unutarnjeg tržišta EU-a, najavio je novu strategiju EU-a za liberalizaciju unutarnjeg tržišta usluga s naglaskom na sektor profesionalnih usluga.

Europska strategija još nije izašla, ali može se zaključiti da će ona težiti uklanjanju regulatornih prepreka, punoj slobodi prekograničnog pružanja usluga, boljem korištenju IT alata i novim poslovnim modelima.

'Jedino pravilo igre je deregulacija – bez toga ne možemo ostvariti rast. Imamo 28 regulatornih okvira u EU i to je prepreka za rast', rekao je Hinšt.

Na okruglom stolu raspravljali su još Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva za trgovinu i unutarnje tržište, investitor Nenad Bakić, Vedran Antoljak, direktor Sense Savjetovanja, Mislav Balković, predsjednik HUP-ove udruge poslodavaca u obrazovanju te dekan Visokog učilišta Algebra.

Sense savjetuje u 18 zemalja

Antoljak je pojasnio kako je za industriju konzaltinga najvažnije kontinuirano praćenje i stvaranje novih tržišnih niša: 'Imamo 18 zemalja koje smo savjetovali. Kada smo vidjeli da u Hrvatskoj nećemo moći stvoriti naš biznis, interno smo počeli stvarati nove stvari. Sada imamo 35 ljudi, a do kraja iduće godine namjeravamo imati 60 zaposlenih.'

Što se Algebre tiče, Balković je rekao da su prije 12 godina počeli uvoditi proizvode kojih na tržištu nije bilo, što je bilo ključno za njihov uspjeh: 'Kontinuirano nastojimo otvoriti nova tržišta. Uložili smo velik novac u visoko obrazovanje, a prihodi nam dolaze od edukacija o fondovima EU-a i IT-u. Algebra danas ima najveći rast izvoza predavača u razvijene zemlje.'

Kružić: U Danskoj profesionalne usluge pruža 270 tisuća ljudi

Bakić je pak govorio o trendovima na svjetskom tržištu rada i privremenog zapošljavanja, što su sindikati prozvali leasingom ljudi. 'U doba krize poslodavci ne znaju mogu li ući u radni odnos sa zaposlenikom. Tu pomaže privremeno zapošljavanje', rekao je. Važan trend u svijetu je tzv. cloud zapošljavanje koje prakticira prijevoznički servis Uber.

Osvrnuo se i neke inspektore koji nas, prema njegovim riječima, 'ili mrze ili su ekstremno korumpirani', referirajući se na slučaj gdje je jedna inspektorica izdala potpuno neutemeljeno i ilegalno rješenje o zatvaranju tvrtke, iako eksplicitno nije htjela pogledati relevantnu dokumentaciju.

Zaključno, Kružić je rekao kako je područje profesionalnih usluga vrlo važno za stvaranje dodane vrijednosti koju previđa industrijska strategija. Potencijal sektora je velik jer, primjerice u Danskoj, koja ima oko pet milijuna stanovnika, profesionalne usluge pruža oko 270.000 ljudi dok ih je u Hrvatskoj samo 130.000.