Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) blago je povećao prognoze rasta BDP-a u ovoj i idućoj godini pa sada za 2015. predviđa rast BDP-a od 0,4 posto, a za 2016. za 0,9 posto, napominjući kako njegove najnovije prognoze upućuju na stagnaciju gospodarstva u ovoj i slijedećoj godini.
Iako se radi o rastu, ovako niske stope rasta BDP-a, pogotovo ako se ponavljaju kroz dulje razdoblje, klasificiraju se kao ekonomska stagnacija, pojašnjavaju analitičari EIZ-a u priopćenju u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
U odnosu na posljednju prognozu EIZ-a iz ožujka, procjena rasta BDP-a za 2015. revidirana je za 0,2 postotna boda naviše, na 0,4 posto, dok je procjena rasta BDP-a za 2016. od 0,9 posto također nešto povoljnija nego ranije (u ožujku je prognoza bila rast za 0,8 posto).
Osnovni razlog promjene prognoza, navode analitičari EIZ-a, nalazi se u reviziji BDP-a za 2013. i 2014. godinu, prema kojoj su investicije i uvoz promijenili trend iz padajućeg u rastući, a i izvoz je rastao brže od ranije procjene. U skladu s time, analitičari su promijenili i prognoze za te tri sastavnice BDP-a.
"Doprinosi rastu ponešto su izmijenjeni u odnosu na ranije prognoze pa se zbog naznaka oporavka na tržištu rada ove godine očekuje pozitivan doprinos osobne potrošnje, rast od 0,1 posto u odnosu na prošlu godinu. U 2016. očekuje se nastavak rasta osobne potrošnje, od i dalje skromnih 0,3 posto", procjenjuju analitičari EIZ-a.
Prethodna prognoza EIZ-a o padu investicija od 1,5 posto u 2015. značajno je promijenjena te sada predviđaju rast investicija od 0,5 posto, ponajviše zbog ubrzanog povećanja uvoza kapitalne opreme te pozitivnih naznaka u sektoru građevine.
Dodaju kako je iduće godine moguć daljnji oporavak investicija, rast od 2,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz uvjet oporavka investicija u privatnom sektoru, ostvarivanja nekih od najavljenih investicijskih projekata te poboljšane apsorpcije fondova EU-a.
Zbog nadolazećih parlamentarnih izbora, u 2015. očekuje se pad državne potrošnje manji od planiranog, na razini od 0,3 posto, dok u prvoj godini mandata nove Vlade u EIZ-u očekuju konsolidaciju javnih financija i daljnji pad državne potrošnje od 1,4 posto.
Predviđaju da će neto izvoz i dalje pozitivno doprinositi rastu, ali nešto slabije nego prethodnih godina, jer će uvoz ubrzati rast u 2016. godini zbog nešto snažnijeg oporavka domaće potražnje.
Većinu neizvjesnosti koje mogu utjecati na točnost njihovih prognoza ove će godine uzrokovati neizvjesnost oko nastavka nedavno opaženog rastućeg trenda investicija, kao i nadolazeći parlamentarni izbori i politika koju provodi trenutna Vlada. Pokaže li se da je nedavni rast investicija bio tek privremenog karaktera, moguće je da se prognoze daljnjeg rasta investicija već u ovoj godini ne ostvare, napominju iz EIZ-a.
Iako je Vlada pod velikim pritiskom Europske komisije za provođenje fiskalne konsolidacije (u okviru Procedure prekomjernog deficita i Europskog semestra), posljednji signali iz Bruxellesa upućuju na to da se Europska komisija prema zemljama članicama neće odnositi previše strogo, što znači da Vlada u izbornoj ili predizbornoj godini neće biti sklona ozbiljnijoj fiskalnoj konsolidaciji i većim reformskim potezima, smatraju u EIZ-u.
U skladu s time, navode kako je u ovoj godini izgledan deficit proračuna opće države na razini nešto nižoj od one iz 2014. godine, odnosno na razini od 5,5 posto BDP-a. U 2016. moguća je značajnija fiskalna konsolidacija koja bi deficit mogla svesti na nešto nižu razinu od 5,1 posto BDP-a.
