'Nakon predsjedničkih izbora u prvi se plan vraćaju ekonomske teme odnosno borba s recesijom, a pad ekonomskih aktivnosti od 5,7 posto u trećem tromjesečju 2009. upozorava na činjenicu da se oporavak gospodarstva neće ostvariti bez aktivnije uloge ekonomske politike', ističe se u prvom ovogodišnjem izdanju publikacije RBAanalize, u kojem su središnja tema premije rizika, odnosno cijena zaduživanja izlaskom na tržišta kapitala izdavanjem državnih obveznica država članica eurozone te srednje i istočne Europe
RBA analitičari podržavaju interventne mjere vlade kojima se nastoji zaustaviti negativan trend domaće proizvodnje i zaposlenosti, ali smatraju da one neće biti dovoljne bez promjena fiskalne politike.
Ističu da su u usporedbi sa širim okružjem hrvatska poduzeća opterećena višim financijskim troškovima izraženim prosječnom realnom kamatnom stopom na kredite i razmjerno višim fiskalnim troškom.
Najavljene akcije monetarne vlasti i državne intervencije nastoje smanjiti financijski trošak poduzeća smanjenjem regulatornog troška (obvezna pričuva) i troška financijskih izvora (povećanje likvidnosti sustava) te smanjenjem rizika dužnika (državne garancije). Međutim, izostaje akcija za smanjivanje fiskalnog i parafiskalnog opterećenja rada i kapitala, upozoravaju analitičari RBA te dodaju da bez povećanja konkurentnosti rada, neće doći do povećanja zaposlenosti, raspoloživog dohotka stanovništva i oporavka potrošnje.
Drugim riječima, za izlazak iz krize nužna je učinkovitija i jeftinija država, što treba postići smanjenjem rashoda javnog sektora te paralelnim smanjivanjem poreznih stopa i parafiskalnih procedura te naknada na strani javnih prihoda. Posljedica provedbe strukturnih reformi je i snižavanje državnog rizika, izuzetno bitne kategorije za visoko zaduženo gospodarstvo poput hrvatskog.
