Taj će informacijski sustav do kraja godine biti dostupan javnosti, odnosno svatko će moći vidjeti koliko ima državnog zemljišta, koliko je u zakupu, na koji rok, tko je posjednik ili zakupac, do toga koja je kultura gdje sijana, kakva je vrsta tla i slično, kazala je Mičević na susretu s novinarima.

Sustav će omogućiti pregled državnog poljoprivrednog zemljišta, kao i brže, kvalitetnije i transparentnije raspolaganje njime te kontrolu državnog zemljišta koje se daje u zakup, koncesiju i druge oblike raspolaganja.

S uvođenjem informacijskog sustava se započelo 2014. godine, a uvođenje je koštalo dva milijuna kuna, napominju iz Agencije.

Mičević kaže i kako je sustav dobra podloga za pripremu komasacije, odnosno plana okrupnjavanja državnog poljoprivrednog zemljišta ili za prodaju katastarskih čestica koje se ne mogu okrupniti.

Stanje na terenu pokazalo je i da prosječna površina katastarske čestice iznosi 1,37 hektara, što je 'samo po sebi alarmantan podatak koji govori koliko je potrebna komasacija', smatraju u Agenciji.

Napominju i kako su odrađeni idejni pilot projekti za komasaciju na području pet županija, koji su ukazali na probleme na terenu, a pokazalo se i da primjerice u općini Cerovlje u Istarskoj županiji komasacija nije potrebna.

Izračuni su pokazali i da bi komasacija stajala 1.500 eura po hektaru