Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju porasla za 3,4 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast proizvodnje od kolovoza prošle godine i znatno bolji podatak nego što se očekivalo
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u siječnju ojačala za 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na siječanj prošle godine porasla za 3,4 posto.
To predstavlja znatno poboljšanje, s obzirom da je u prosincu prošle godine industrijska aktivnost oslabila za 5,4 posto na godišnjoj razini. Ujedno, to je prvi rast proizvodnje od kolovoza prošle godine, kada je ojačala za 0,5 posto.
To je i znatno bolji podatak nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u siječnju industrijska proizvodnja skliznula za 4,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Pritom su svi očekivali pad, i to u rasponu od 1,8 do 6 posto.
'Današnji je podatak pozitivno iznenađenje. Već dugo nismo imali rast industrijske proizvodnje. Ipak, zasad još sumnjam da je ovakav trend održiv', kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Rast industrijske proizvodnje u siječnju zahvaljuje se, među ostalim, skoku proizvodnje energije za 4,5 posto na godišnjoj razini.
'Valja se prisjetiti prošlogodišnjih problema u vezi suše, što se na početku 2012. odrazilo na taj segment proizvodnje. U idućim mjesecima taj pozitivni utjecaj proizvodnje energije mogao bi se izgubiti', napominje Šantić.
Znatan doprinos rastu proizvodnje, posebice prerađivačke, dala je i proizvodnja hrane. U siječnju je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla za 6,9 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala 2,8 posto.
'Međutim, tu trebamo biti svjesni efekta ulaska Hrvatske u EU, koji bi kratkoročno mogao predstavljati izazov za taj segment industrijske proizvodnje. Naime, povećat će se inozemna konkurencija na domaćem tržištu hrane, a vjerojatno će i izlazak Hrvatske iz CEFTA-e u kratkome roku rezultirati nešto manjom proizvodnjom za izvoz, odnosno seljenjem dijela domaćih proizvodnih kapaciteta u zemlje regije', kaže Šantić.
I dok je proizvodnja energije i roba za široku potrošnju u siječnju porasla, proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala je na godišnjoj razini 1,2 posto, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda skliznula 1,0 posto.
'Unatoč dobrom početku godine, u cijeloj 2013. očekujemo pad industrijske proizvodnje od oko 2 posto. Ipak, bio bi to manji pad nego lani, kada je industrijska proizvodnja potonula 5,5 posto', zaključuje Šantić.
