Analiza Fine o poslovanju poduzetnika u proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije u razdoblju od 2008. do 2017. pokazala je značajna porast broja poduzetnika u toj djelatnosti te rast financijskih stavki, npr. prihoda, rashoda i dobiti koja se u tom razdoblju gotovo udesetostručila pa je konsolidirani rezultat u 2017. dobit veća od 2,1 milijardu kuna.
Po podatcima iz analize Financijske agencije (Fina), broj poduzetnika u proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije porastao je s 89 njih 2008. godine, na 690 u 2017. godini, ali je broj zaposlenih pao s 13.465 u 2008. na 11.669 u 2017. godini. "Najveći utjecaj na ovo smanjenje imala je promjena broja zaposlenih u društvu HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (u 2008. godini 9.271 zaposleni, a u 2017. godini 7.370 zaposlenih ili 20,5 posto manje)", obrazlažu iz Fine.
Napominju i kako je veliki broj tvrtki koje su u tom razdoblju osnovane bio bez zaposlenih ili s malim brojem zaposlenih. Tako je primjerice u 2017. od ukupno 690 tvrtki, bez zaposlenih bilo 456 tvrtki, a 159 je imalo jednog ili dva zaposlena.
Podatci Fine pokazuju i da je ukupni prihod tvrtki u proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije u razdoblju od deset godina porastao s 21,1 milijardu kuna, koliko je iznosio 2008. godine, na 27,5 milijardi kuna u 2017., što je rast rast prihoda od 6,4 milijarde kuna. Najveći prihod je ipak zabilježen 2014. godine, kada je iznosio 28,75 milijardi kuna.
vezane vijesti
Također su rasli i ukupni rashodi - 2008. iznosili su 20,85 milijardi kuna, a 2017. su iznosili 25,05 milijardi kuna. Najveći su ukupni rashodi zabilježeni 2013. godine, kada su premašivali 26 milijardi kuna.
"Kroz cijelo promatrano razdoblje ostvaren je pozitivan financijski rezultat - neto dobit, koja je s 215,5 milijuna kuna iz 2008. godine, u 2017. porasla na 2,1 milijardu kuna u 2017. godini, što je povećanje od 880,7 posto", navode iz Fine.
Ipak, dobit iz 2017. godine, po podacima iz Fininih tablica, je najniža u razdoblju od 2013. godine, kada je dobit iznosila nešto više od 2,26 milijardi kuna, dok je najviša zabilježena 2015. godine kada su poduzetnici iz djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije imali dobit veću od tri milijarde kuna.
Iz Fine napominju kako je kroz cijelo promatrano razdoblje trgovinski saldo negativan jer je uvoz u svakoj od promatranih godina bio veći od izvoza.
Tako se primjerice uvoz električne energije u razdoblju od 2008. do 2017. godine kretao od 3,76 milijardi kuna (2010.) do 5,6 milijardi kuna (2012.), dok je izvoz znatno niži i kretao se od 412,7 milijuna kuna (2008.) do 2,9 milijardi kuna (2017.).
Najveća razlika između izvoza i uvoza bila je 2012. godine kada je negativni trgovinski saldo dosegnuo 4,4 milijarde kuna, dok je najmanja razlika zabilježena 2014. godine kada je iznosila 1,6 milijardi kuna.
U 2017. godini negativni trgovinski saldo iznosio je gotovo dvije milijarde kuna, što je za 6,7 posto više nego u 2016. kada je iznosio 1,8 milijardi kuna, navode iz Fine.
Po podatcima koje iznose, prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije iznosila je 2008. godine 6.386 kuna, a u 2017. godini je bila veća za 22,2 posto i iznosila je 7.801 kunu.
Iz Fine podsjećaju da je 2001. započelo restrukturiranje elektroenergetskog sektora u Hrvatskoj, dok je formalna liberalizacija započela 2008. kada je došlo do usklađenja domaćih zakona s EU. Od 1. srpnja 2008. godine svi kupci električne energije dobili su mogućnost izabrati svog opskrbljivača električnom energijom.
"U promatranih deset godina na tržištu se pojavilo nekoliko novih konkurenata, od kojih je većina osnovana 2010. godine", navodi se u analizi Fine, koja pokazuje i da je od top 15 poduzetnika prema ukupnom prihodu u 2017. godini njih devet osnovano poslije 2010. godine.
Top listu 15 poduzetnika prema ukupnom prihodu u djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije u 2017. godini predvodi Hrvatska elektroprivreda d.d. s prihodom od 8,8 milijardi kuna. Uz matičnu kompaniju, na listi su još četiri tvrtke iz sastava HEP Grupe, - HEP-Operator distribucijskog sustava je na drugom mjestu s 4,3 milijarde kuna ukupnog prihoda, HEP Proizvodnja je treća s prihodom od 3,8 milijardi kuna, HEP Elektra četvrta s prihodom od 2,8 milijardi kuna, a HEP Opskrba na devetom mjestu s prihodom od 425,5 milijuna kuna.
Uz HEP-ove tvrtke, još je jedna tvrtka u državnom vlasništvu na listi top 15 poduzetnika po ukupnom prihodu - na petom je mjestu Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) s prihodom od 1,9 milijardi kuna.
Prihod veći od milijardu kuna u 2017. godini imala je, po podacima Fine, još samo tvrtka GEN-I Zagreb,1,4 milijarde kuna. Tako se ta privatna tvrtka našla na šestom mjestu po prihodu u 2017. godini, a slijede dvije tvrtke s prihodima većim od pola milijarde kuna - RWE Energija 725,2 milijuna kuna i Proenergy sa 633,3 milijuna kuna.
Listu top 15 poduzetnika po ukupnom prihodu zaključuje tvrtka Eko Energija s prihodom u 2017. godini od 95 milijuna kuna.
Inače, po podacima Fine, skupina 15 najvećih poduzetnika u djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije u 2017. godini je ostvarila ukupni prihod od 25,86 milijardi kuna, što znači da je njihov udio u ukupnom prihodu svih poduzetnika u toj djelatnosti iznosio 94,1 posto.
