ANALIZA HGK-A

Nezaposlenost u 2014. je pala, ali samo statistički

13.01.2015 u 10:48

Bionic
Reading

Uobičajenom sezonskom logikom, tijekom prosinca prošle godine nastavio je rasti broj nezaposlenih, i to čak nešto oštrije nego prethodnog mjeseca (za 10,5 tisuća osoba) zaključujući tako 2014. godinu s razinom nezaposlenosti od 322 829 osoba, što je 11,2 posto manje nego godinu dana ranije. Time 2014. godina postaje godinom prvog pada nezaposlenosti od 2008. godine – godišnja je stopa pada prosječnoga godišnjeg broja nezaposlenih realizirana na razini od -4,9 posto, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK)

To to ujedno ne znači da možemo automatski konstatirati ukupno poboljšanje stanja na tržištu rada, budući da su razine zaposlenosti i aktivnosti ostale kudikamo lošije nego prethodne godine. Naime povoljnijem je kretanju broja nezaposlenih u 2014. godini 'pomogla' promjena u administriranju statusa nezaposlenih uslijed čega je značajan broj brisan s evidencije odnosno samovoljno napuštao evidenciju, a da se pritom nije zapošljavao.


Tako je evidenciju nezaposlenih tijekom 2014. godine zbog 'drugih razloga osim zapošljavanja' napustilo 137,2 tisuće osoba (21,3 tisuće više nego prethodne godine), a zbog zapošljavanja 22,5 tisuće (8,3 tisuće više nego prethodne godine). Zbog te razlike te nedostatne dinamike zapošljavanja izvan evidencije HZZ-a, broj zaposlenih se nije poboljšao u odnosu na prethodnu godinu (štoviše, pogoršao se), kao niti stanje aktivnog stanovništva. Uslijed takve različite dinamike kretanja kontingenata na tržištu rada, stopa registrirane nezaposlenosti se tijekom 2014. godine korigirala naniže tek minimalno, ostajući i nadalje vrlo blizu razine od 20 posto.

U skladu s nastavkom zimskih sezonskih kretanja, sljedećih mjeseci treba očekivati nastavak mjesečnog rasta broja nezaposlenih i to sve do ožujka kada počinju prva zapošljavanja vezana uz pripremu turističke sezone.

Na razini cijele ove godine u HGK-u daljnju blagu korekciju nezaposlenosti naniže, no ne i oporavak zaposlenosti i aktivnosti koje će i dalje ostati osnovne slabe točke hrvatskog tržišta rada naslonjene na strukturne slabosti, a prema kojima smo pri samom dnu u usporedbi s ostalim članicama EU-a.