Prema najnovijim prognozama, bruto domaći proizvod (BDP) Njemačke mogao bi pasti za 0,1 posto u 2024. godini. Ovo predstavlja značajnu reviziju u odnosu na ranije proljetne prognoze, a one su predviđale minimalan rast od 0,1 posto. Također, istraživači predviđaju blago poboljšanje tek 2025. godine, s očekivanim rastom od 0,8 posto, dok su prethodno prognozirali rast od 1,4 posto.

Strukturne promjene usporavaju rast

Stručnjaci su zabrinuti da gospodarski problemi Njemačke nadilaze trenutne konjunkturne slabosti te uključuju ozbiljne strukturne izazove. Geraldine Dany-Knedlik, voditeljica Odjela za prognoze i konjunkturnu politiku u Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW), ističe da njemačko gospodarstvo trpi pod težinom nekoliko ključnih faktora.

'Dekarbonizacija, digitalizacija, demografske promjene i sve jača konkurencija iz Kine izazvali su strukturne prilagodbe koje prigušuju perspektive rasta njemačkog gospodarstva', rekla je Dany-Knedlik. Ovi su procesi značajno otežali gospodarski rast posljednjih nekoliko godina, pa njemačka ekonomija stagnira već više od dvije godine.

Osim kratkoročnih izazova, strukturne promjene u globalnoj ekonomiji, posebno u kontekstu prelaska na zelenu energiju i povećane digitalizacije, dodatno opterećuju njemačke industrijske gigante. Mnogi sektori, uključujući energetski intenzivne industrije i proizvođače investicijskih dobara, suočeni su s porastom troškova energije i sve većom konkurencijom iz Kine, što dodatno smanjuje njihovu konkurentnost na globalnim tržištima.

Pad narudžbi i slaba ulaganja

Njemačka industrija bilježi pad narudžbi, što je pogoršalo situaciju. S obzirom na visoke troškove energije, domaći proizvođači suočavaju se s konkurencijom kineskih proizvoda visoke kvalitete, a oni sve više osvajaju međunarodna tržišta. Posebno su pogođeni proizvođači investicijskih dobara, čiji proizvodi sve teže nalaze kupce.

Još jedan značajan problem je slabost investicija, kako u privatnom, tako i u poslovnom sektoru. Instituti upozoravaju da su visoke kamatne stope i opća gospodarska nesigurnost značajno smanjili ulaganja njemačkih poduzeća. Slična situacija je i među kućanstvima. Zbog nesigurnosti se sve više građana odlučuje na štednju umjesto trošenja, što samo usporava gospodarski oporavak. 'Kućanstva sve više štede svoje prihode umjesto da ih troše na stambenu gradnju ili potrošačku robu', navode stručnjaci.

Ovaj trend štednje u kombinaciji s rastućim kamatnim stopama negativno utječe na građevinski sektor te je on zabilježio pad potražnje u drugoj polovici godine. Savezni zavod za statistiku nedavno je objavio da su narudžbe u građevinskoj industriji u srpnju pale za 5,9 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom.

Nezaposlenost u porastu

Pad gospodarske aktivnosti ne prolazi bez posljedica na tržištu rada. Instituti predviđaju da će stopa nezaposlenosti porasti na šest posto u 2024. godini, što je povećanje u odnosu na 5,7 posto, koliko je zabilježeno u 2023. godini. Ova bi se stopa trebala smanjiti tek 2026. godine, kada se predviđa povratak na razinu iz 2023. godine.

Istraživanja pokazuju da je tržište rada sve više pod pritiskom, a njemačka industrija sve teže pronalazi kvalificirane radnike. Također, opća stagnacija gospodarstva počela je ostavljati dublje tragove na zapošljavanju u zemlji. Institut za istraživanje tržišta rada (IAB) nedavno je upozorio na sve veće izazove s kojima se ono suočava.

Mjere za oporavak gospodarstva

Svjesna ozbiljnosti situacije, njemačka vlada pokušava pronaći načine za poticanje gospodarskog rasta. Koalicijska vlada na čelu s kancelarom Olafom Scholzom planira uvođenje tzv. paketa za rast, a on bi trebao olakšati poslovanje i potaknuti investicije. Bundestag je već usvojio Zakon o rasterećenju birokracije, kojim se predviđa skraćivanje rokova za čuvanje dokumenata te još oko 60 mjera za smanjenje birokratskih opterećenja za poduzeća i građane.

Međutim mnogi ekonomski stručnjaci smatraju da ove mjere neće biti dovoljne. Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) već je izrazila zabrinutost zbog trenutnog gospodarskog stanja, upozoravajući na potrebu za temeljitijim reformama. Gospodarska udruženja posebno ističu visoke cijene energije, preveliku birokraciju i nedostatak kvalificirane radne snage kao glavne prepreke gospodarskom oporavku.

OECD-ove prognoze za Njemačku

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) nedavno je iznijela svoju prognozu u kojoj predviđa da će Njemačka ostati među najsporije rastućim industrijskim zemljama do 2025. godine. Prema OECD-u, imat će, uz Japan, najslabije rezultate među razvijenim gospodarstvima u narednim godinama. Također, indeks menadžera nabave za industriju i pružatelje usluga pao je u rujnu na 47,2 boda, čime se dodatno udaljio od granice rasta od 50 bodova.