Savezna vlada planira uvođenje znatnih restrikcija za primatelje socijalne pomoći u Njemačkoj. Koalicija u Berlinu se nada da će tako uspjeti motivirati što veći broj ljudi da se aktiviraju na tržištu rada.
Savezna vlada u Berlinu planira uvođenje strožih pravila za primanje socijalne, odnosno pomoći za nezaposlene. Na tržištu vlada nestašica radne snage, vlada tako želi barem jedan dio primatelja pomoći natjerati da preuzmu neki posao. Te i druge mjere su dio takozvane „Inicijative za rast semafor-koalicije“, čiji je primarni cilj stvaranje preduvjeta za novi zamah njemačke nacionalne ekonomije, koja već neko vrijeme više-manje stagnira.
vezane vijesti
„Kako bi se održala razina podrške (isplati socijalne pomoći, nap. red.) i što više pogođenih osoba preuzelo neki posao, potrebno je ponovno jačanje načela kompenzacije“, stoji u jednom dokumentu koji je objavilo Ministarstvo financija SR Njemačke. Što to konkretno znači?
Ubuduće bi se u slučajevima kod rada do šest sati dnevno prihvatljivim smatralo da put do radnog mjesta (i natrag) iznosi dva i pol sata. Kad se radi o dnevnom radnom vremenu dužem od šest sati, onda se prihvatljivim smatra da posloprimci na putu do posla i natrag provedu i čak tri sata. Uredi za zapošljavanje bi trebali ubuduće tražiti prikladno radno mjesto u krugu od 50 kilometara od mjesta stanovanja.
SPD, Zeleni i FDP namjeravaju pooštriti i kazne za one koji ne žele prihvatiti neki posao. „Oni koji bez valjanog razloga odbiju prihvatiti neki razuman posao, neko obrazovanje ili mjeru uključivanja u tržište rada, moraju računati sa znatnijim reduciranjem državne pomoći“, stoji u dokumentu Ministarstva financija. Savezna vlada u tim slučajevima planira smanjivanje pomoći za 30 posto u trajanju od tri mjeseca.
Rad na crno
Rad na crno primatelja socijalne pomoći (za nezaposlene), koja se u Njemačkoj zove „Bürgergeld“, bi se ubuduće tretirao kao kršenje dužnosti tih osoba, odnosno kršenje obveza na koje su pristali kao primatelji socijalne pomoći. A to znači da bi ljudima koji rade na crno pomoć države bila reducirana za 30% tijekom tri mjeseca. Primatelji pomoći bi se osim toga „morali javiti nadležnoj ustanovi jednom mjesečno, i to osobno, na licu mjesta“.
Vlastita imovina
Prije nego što se podnese zahtjev za isplatom socijalne pomoći (za nezaposlene), pogođene osobe bi najprije trebale iskoristiti vlastita sredstva. Trajanje prijelaznog razdoblja, dakle vrijeme u kojem se ta vlastita sredstva ne bi smjelo dirati, ubuduće bi trebalo biti prepolovljeno – s 12 na šest mjeseci. Granica za tu financijsku „rezervu“ trenutno iznosi 40.000 eura, a za svaku drugu osobu u kućanstvu dodatnih 15.000 eura. „Bürgergeld služi kao pomoć za osiguravanje egzistencije, cilj te pomoći nije osiguravanje imovine pojedinaca“, stoji u sporazumu vladajuće „semafor-koalicije“.
Iznimka su ipak sredstva namijenjena mirovinskom osiguranju. Savezna vlada osim toga planira i restriktivniji odnos prema onima koji se protive mjerama integracije na tržištu rada – oni bi ubuduće pojačano bili prisiljeni preuzimati i takozvane „1-Euro-Jobs“, dakle poslove za koje se po satu plaća samo jedan euro.
Savezni ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP) stao je u obranu planiranih mjera. „Tko ne želi raditi, iako bi to mogao, taj će biti konfrontiran s rigoroznijim pravilima po pitanju Bürgergelda“, napisao je on na platformi X.
SPD je pak skeptičan. Zamjenica šefa Kluba zastupnika socijaldemokrata u Bundestagu Dagmar Schmidt najavila je skoru provjeru usvojenih zaključaka savezne vlade, a posebice analizu njihovih mogućih efekata na situaciju na tržištu rada.
Savezno ministarstvo rada, na čijem je čelu SPD-ovac Hubertus Heil, tijekom proteklog vikenda je rezervirano prokomentiralo dogovor koalicijskih partnera Olafa Scholza (SPD), Christiana Lindnera (FDP) i Roberta Habecka (Zeleni). „Tek treba pričekati na konkretiziranje zaključaka dogovora od 5. srpnja“, poručeno je iz Heilovog resora.
'Paket za rast' privrede
Kancelar Scholz, ministar financija Lindner i ministar gospodarstva Habeck su prošli petak postigli dogovor, i to nakon višetjednih pregovora, oko nacrta saveznog proračuna za 2025., odnosno oko „paketa za rast“ njemačke privrede. Dogovorene restrikcije koje se tiču isplate socijalne pomoći su dio tog paketa. Za „rezove“ po pitanju isplate pomoći za nezaposlene se prije svih zalagao – FDP.
