Inflacija u eurozoni ponovno bilježi rast, što izaziva zabrinutost među ekonomistima. Nakon što je u rujnu dosegla dno od 1,7 posto, inflacija se u studenom popela na 2,4 posto, a prognoze za prosinac i siječanj predviđaju još više stope. Iako je Europska središnja banka (ESB) poduzela mjere za suzbijanje inflacije, rezultati su nezadovoljavajući, tvrde analitičari
'Zvijer inflacija', kako ju je nazvala predsjednica ESB-a Christine Lagarde, još nije poražena. Na posljednjoj konferenciji za novinare Lagarde je izjavila: 'Postigli smo mnogo, ali još nismo potpuno slomili kralježnicu inflaciji. No, na dobrom smo putu.' Unatoč tim uvjeravanjima, osnovni podaci pokazuju drugačiju sliku.
Problemi u sektorima usluga i osnovnih potrepština
Cijene usluga ostaju uporno visoke, s godišnjim rastom od čak četiri posto. Turistički sektor, osiguravatelji i mnogi obrtnici održavaju ovakve stope, profitirajući od trenutne situacije. Hrana, jedna od ključnih kategorija koja pogađa kućne budžete, također ne bilježi značajniji pad cijena. Istovremeno, tzv. temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, tvrdoglavo ostaje na visokoj razini od 2,7 posto.
Iako su cijene nekih proizvoda, poput elektronike, blago pale, ti artikli se ne kupuju često, pa to ne donosi značajnije olakšanje. Podaci pokazuju da ESB-u predstoji dug put u kontroli inflacije.
Kritike na račun monetarne politike ESB-a
Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) objavio je studiju koja upućuje na ozbiljne propuste ESB-a u upravljanju inflacijom. Prema toj studiji, ESB nije samo mogao spriječiti skok inflacije koji je 2022. dosegao 10,6 posto, nego ga je i dodatno potaknuo, piše Tagesschau.
'Jasan signal za borbu protiv inflacije (...) smanjio bi inflacijski pritisak tako da inflacija nakon ruskog napada na Ukrajinu ne bi toliko porasla,' zaključuje autor studije Ben Schumann. DIW tvrdi da bi ranije i odlučnije povećanje kamatnih stopa smanjilo inflaciju na najviše tri posto, što je manje od trećine stvarnog rasta.
Ključna kritika odnosi se na reakciju ESB-a na rast cijena energije. Umjesto argumentacije da monetarna politika nema utjecaja na taj sektor, ESB je mogao smanjiti potražnju za sirovinama i povećati vrijednost eura, što bi pojeftinilo uvoz energije.
Vanjski faktori inflacije
Deglobalizacija i poremećaji u opskrbnim lancima dodatno potpiruju inflaciju. Zaštitne mjere, poput carina i zatvaranja tržišta, povećavaju troškove gospodarstva. Istodobno, problemi u pomorskom prometu, poput izbjegavanja Sueskog kanala i preusmjeravanja brodova oko Rta dobre nade, uzrokuju znatno veće troškove prijevoza.
Unatoč značajnom povećanju plaća diljem Europe, potrošači su oprezni. Pandemija, rat u Ukrajini i gospodarska nesigurnost potaknuli su ljude na štednju umjesto potrošnje, što dodatno usporava gospodarski rast.
Dvojbe oko smanjenja kamatnih stopa
Na financijskim tržištima se spekulira da će na sjednici u četvrtak ESB smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova kako bi potaknula gospodarstvo. No, mnogi ekonomisti smatraju da taj potez neće imati značajan učinak. 'ESB ne bi trebao prebrzo snižavati kamatne stope,' upozorio je Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke.
Kritike se temelje na činjenici da kamatne stope ne rješavaju strukturne probleme europskog gospodarstva, poput loše infrastrukture, visokih poreza i prekomjerne birokracije. Više obećava odlučna borba protiv inflacije, koja bi vratila povjerenje građana i potaknula potrošnju.