Muzej prekinutih veza otvorio je vrata prije osam godina. Bio je to tad prvi privatni projekt tog tipa u Zagrebu, a s vremenom je postao sinonim za uspješnost.

Iz godine u godinu broj posjetitelja mu raste. Lani se brojka zaustavila na oko 105 tisuća, no u ovoj se očekuje kako će ih biti najmanje 10 posto više.

Prije dvije godine Muzej prekinutih veza dobio je svoju američku ispostavu, točnije franšizu, u Los Angelesu. Otvorio ju je odvjetnik John B. Quinn, kojem se prilikom posjeta Zagrebu izložba osobnih predmeta iz propalih ljubavnih veza toliko svidjela da je ušao u poslovnu suradnju s osnivačima muzeja.

Muzej ima konstantan rast prihoda i dobiti - prošlu godinu završilo je s rekordnim prometom od 4,5 milijuna kuna i 1,5 milijuna kuna čiste zarade.

'Ove godine imat ćemo preko pet milijuna kuna prihoda. Financijska slika nam je toliko dobra da nas bankari sami zovu i nude kredite. Za njih smo pravi bombon', kroz šalu je za tportal rekla Marija Curić, direktorica marketinga u Muzeju.

Ona nas je ovaj utorak ugostila u njihovu novom restoranu na Katarininu trgu. Kasnije nam se pridružio chef Tvrtko Šakota.

Prvo pitanje koje se samo nameće je zbog čega su se odlučili iskoračiti na nesmiljeno gastronomsko tržište? Konkurencija na njemu je sve oštrija: potaknut rastom kupovne moći, ali i sve većim brojem turista, u Zagrebu se zadnjih godina otvorio značajan broj novih restorana i bistroa. Mnogi od njih trajali su relativno vrlo kratko.

'Svi respektabilni svjetski muzeji kojima se mi divimo uključuju, ako imaju prostora i mogućnosti, neku vrstu restorana. To je prirodno. Nakon što si posjetitelju pružio priliku da nahrani dušu isto tako daš mu priliku da sjedne i predahne, sredi dojmove i nahrani tijelo. Ljubav i hrana su u uskoj vezi. Bilo je samo pitanje vremena kad ćemo krenuti u tom smjeru. Ugostiteljstvo je, istina, jako riskantna djelatnost ako nemaš iskustva i radiš u uvjetima u kojima se radi u Hrvatskoj. Ali na Muzeju smo pokazali da možemo. Svi su nam se čudili kad smo u vrijeme recesije otvorili takav tip muzeja. No sve radimo polako i studiozno, a pokazuje to i angažman chefa Šakote za konzultanta', istaknula je Curić.

U restoran su investirali nešto više od milijun kuna vlastitog novca. Sve ono, naglasila je naša sugovornica, što su zaradili na Muzeju. Nepretenciozno uređen bistro, kojim dominira crvena boja, osmislili su dizajnerica Željka Zrnić i Dražen Grubišić, ima 28 mjesta, a terasa može primiti još 40 gostiju.

Šakota je bio glavni za opremanje kuhinje i kreiranje menija na kojem su sve redom hrvatska jela, ali u njegovoj originalnoj izvedbi.

'Kad smo odlučili ući u projekt, poklopilo se to da je Šakota slobodan. Reklo bi se da su nam se zvijezde poklopile. Naša osnovna ideja bila je da ne želimo fine dining restoran, već bistro čije su polazište confusion kuhinja, comfort food i single meals. U svemu tome našli smo zajednički jezik', objasnila je Curić.

Jela koja nudi Brokenships bistro interpretacija su tradicionalnih hrvatskih jela ili nekih namirnica koje su karakteristične za neko podneblje. Naprimjer, tu je svima znan zagrebački odrezak, kalja (janjetina i povrće), odojak i sataraš, ali malo ćete tih jela prepoznati na prvu.

'Meni će se mijenjati sezonski, ali će uvijek biti oslonjen na Hrvatsku. Na njemu je dio stvari kojima se bavim. Hrvatska kuhinja i namirnice zastupljeni su na način koji nećete naći nigdje drugdje. Muzej je jedinstven brend u svojoj branši, a mi na meniju nudimo jedinstvena jela. Ovo je pravo mjesto za turiste da upoznaju domaću kuhinju', istaknuo je Šakota te će kao konzultant pratiti ekipu iz Muzeja prekinutih veza minimalno godinu dana.

Cijene jela kreću se od 30 do 170 kuna, s tim da se gotovo sva nude u dva formata: maloj i velikoj porciji. Mala je u nekim slučajevima upola jeftinija, s tim da je količinski sasvim dovoljna da vas nahrani. Barem je takvo iskustvo gore potpisanog novinara.

'Mislim da su te cijene više nego poštene. Za oko 100 kuna za nekoliko malih porcija imate degustacijski niz od tri, četiri jela. S tim da ste pojeli ono što je kreirao vrhunski kuhar na lokaciji koja je sama po sebi, barem što se tiče Zagreba, ekskluzivna', mišljenja je Curić.

U restoranu radi 12 ljudi, od kojih i kuharica Japanka, a među konobarima je i djevojka s Tajlanda. Upravo se pronalazak kvalitetnih djelatnika pokazao kao najveći izazov.

'U ugostiteljstvu i općenito u turizmu potpuno je pomanjkanje radne snage. Nama je još bio minus to što smo otvorili u srcu sezone, kad svi rade na moru. Na Muzeju smo naučili da je najzahvalnije dati priliku mladim ljudima koji nemaju iskustva, ali imaju talent i entuzijazam, i onda se gradite s njima. Isti smo recept primijenili i u restoranu', naglasila je Curić.

Dodaje kako je više nego zadovoljna dosadašnjom posjećenošću bistroa jer se nisu promovirali.

'Idemo polako. Tajna uspjeha našeg muzeja je u tome da sve radimo iskreno i pošteno. Uvjerena sam kako će i restoran biti uspješna priča', zaključila je Curić.