Razvojni ciljevi Vlade za novi mandat nisu osobito ambiciozni. Kao strateški cilj postavljeno je dostizanje najmanje 80 posto razine razvoja EU-a do 2028. Ako se zna da smo krajem 2023. već dostigli 76 posto, pomak do 80 posto ne bi trebao biti veliki bauk, uzimajući u obzir postojeće makroekonomske trendove.

S druge strane, u segmentu mirovinske politike postavljeni su znatno ambiciozniji ciljevi. Podizanje prosječne starosne mirovine na 750 eura do kraja mandata znači rast od 30 posto. To bi se trebalo postići redovnim usklađivanjem mirovina s rastom troškova života, odnosno cijena i plaća.

Nova formula za usklađivanje mirovina

Bržem rastu mirovina trebala bi pogodovati nova formula za usklađivanje. Umjesto dosadašnjeg polugodišnjeg usklađivanja mirovina prema formuli 70:30, pri čemu je 70 posto ponder za stopu rasta cijena potrošača ili stopu rasta bruto plaća (ovisno o tome koja je veća), uvodi se formula 85:15, što je povoljnije za umirovljenike.

Uz pretpostavku da će se inflacija vratiti na niske razine, glavni generator rasta mirovina trebao bi biti rast realnih plaća. Podsjetimo, premijer Plenković obećao je rast prosječne plaće do kraja mandata na 1600 eura. Ako se ostvare postavljeni ciljevi, udio prosječne starosne mirovine u prosječnoj plaći dosegnuo bi 47 posto, što je još uvijek daleko od željenih 60 posto.

Umirovljenički standard trebalo bi popraviti i uvođenje trinaeste mirovine u vidu trajnog godišnjeg dodatka. Detalji o određivanju visine dodatka još nisu poznati. U programu se samo navodi da će se prilikom njegova određivanja voditi računa o uspostavljanju ravnoteže između solidarne preraspodjele sredstava i uplata u mirovinski sustav. Drugim riječima, oni s više staža dobivat će veći dodatak, ali oni s najmanjim mirovinama ne bi trebali biti zakinuti.

Postojeće umirovljenike još više će se stimulirati da ostanu u svijetu rada povećanjem bonifikacije za kasnije umirovljenje. Nije precizirano za koliko će se povećati bonifikacija za rad poslije 65. godine života, ali ona već sad iznosi primamljivih 0,45 posto za svaki mjesec dodatnog staža.

Novosti za buduće umirovljenike

U okviru demografskih mjera, u programu Vlade predviđena je nova mirovinska povlastica za majke.

Za svako rođeno dijete majkama se sada priznaje godina radnog staža, a novitet je da će se ubuduće za isto toliko smanjiti dobna granica za odlazak u mirovinu.

Drugim riječima, majka s troje djece moći će u punu starosnu mirovinu tri godine ranije, uz uvjet da napuni 37 godina staža.

Važna novost je proširivanje mirovinskih prava na studente. Naime u sklopu redefiniranja uvjeta studentskih poslova, u programu Vlade predviđeno je omogućavanje priznavanja rada studenata u staž mirovinskog osiguranja.

Detalji još nisu poznati, ali vjerojatno će se uvesti mirovinski doprinos i za studentski rad.