Hrvatska se nalazi u stanju stagnacije, bez jačih impulsa ekonomskom rastu i strukturnim promjenama, s povećanim eksternim rizicima te snažnim socijalnim i političkim otporima prema radikalnim promjenama. Ovako je Željko Rohatinski, guverner HNB-a, prokomentirao aktualno ekonomsko stanje u zemlji, na XXI. konferenciji Zagrebačke burze koja se održava u Rovinju.

Model rasta zasnovan na obilnom priljevu inozemnog kapitala, kojim je financirana domaća potrošnja umjesto stvaranja konkurentne ekonomije, potrošen je. Zato nema izlaska iz krize bez suštinskih reformi, nasuprot nerealnih očekivanja da će nastavak rasta svjetske ekonomije i završetak pregovora s EU-om predstavljati lokomotivu koja će, povući i hrvatsku ekonomiju bez bolnih rezova.

Rohatinski upozorava da, unatoč procjeni povećanja BDP-a od 0,5 posto u 2011. godini, taj rast i smanjenje deficita platne bilance nisu ostvareni na razvojno perspektivan način. Zato ekonomija ne raste, nego se prilagođava eksternom šoku. No to prilagođivanje nije zahvatilo javni sektor, zbog čega javni dug ubrzano raste, što financijska tržišta tumače kao nespremnost zemlje da provodi reforme. Ne promijeni li se tu situacija, izvjestan je gubitak kreditnog rejtinga

Što nas čeka u 2012. godini? Rohatinski smatra da će biti vrlo slična ovoj, no to nije najvažnije, ključno je hoće li Hrvatska konačno početi formirati zdrave osnove za rast, što je proces koji zbog naše inertnosti ozbiljno kasni, a mogao bi imati ozbiljne posljedice.

U 2012. izvoz teško može biti ključan za rast, smatra guverner, upozoravajući da bi turizam mogla ugroziti politička situacija na Mediteranu. Kriza u eurozoni ograničavat će priljev inozemnih sredstava kroz bankarske kanale, a postoji čak i mogućnost odljeva sredstava. Zbog rasta rizika ulaganja u Hrvatsku, ne očekuje se smanjivanje kamatnih stopa ni kod inozemnog ni kod domaćeg financiranja.

Rohatinski upozorava da su potrebe za inozemnim financiranjem u 2012, iako manje nego ove godine, i dalje vrlo visoke (17,2 milijarde eura), pa ne očekuje da će se lako realizirati. Ukratko, neće biti vanjske lokomotive koja bi mogla vući naš rast, a eksterno zaduživanje bit će tvrdo, pa se treba usmjeriti na vlastite potencijale za razvoj.

Posebno je istaknuo problem fiskalne konsolidacije, i to u smislu visine fiskalnog deficita, kao i strukture fiskalnih rashoda, za što su nužne strukturalne reforme, želimo li uspostaviti dugoročno održiv rast. 'Treba konačno početi s fiskalnom konsolidacijom, što je nemoguće bez konsenzusa za promjene. Nova Vlada na to mora imati odgovor odmah', zaključio je Rohatinski.