'Intencija Zakona o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse jest primarno urediti tržišne odnose jer oni nisu pošteni, korektni i fer. Njega ne donosi ministarstvo, nego ga pišu i donose oni koji su nas natjerali na to. Da je utakmica korektna, ne bi ga se moralo ni donositi, i to svi dobro znaju', rekao je  Tolušić.

Prvi čovjek hrvatske poljoprivrede smatra i kako je sadašnje raspolaganje zemljištem loše. Te nadležnosti planira ponovno vratiti na općine i gradove.

'Agencija za poljoprivredno zemljište, koliko je god agencija Ministarstva i koliko god dobro radi, 20 ljudi koji rade na raspolaganju zemljišta za cijelu Hrvatsku u odnosu na nekoliko tisuća koliko ih je radilo po općinama i gradovima, fizički to ne može riješiti. Nekada smo govorili o lokalnim šerifima dok su taj posao radile općine i gradovi, a vidjeli smo nekoliko posljednjih godina što znači kada je država šerif svega toga. Pa onda dajemo kumovima, prijateljima, ekipi iz jednog grada, što je apsolutno nepošteno, ali je to pitanje za neke druge institucije, a ne Ministarstvo poljoprivrede', smatra Tolušić napominjući kako će prednost pri raspodjeli imati domicilnost, odnosno lokalno stanovništvo, i to prije svega oni koji se isključivo bave poljoprivredom.

Zemljište će se raspodjeljivati, kako je najavio, maksimalno korektno i transparentno, pod kontrolom Ministarstva i DORH-a.

'Neće tamo više moći pisati da se netko bavi stočarstvom, a ne bavi se. Kad uzmete gospodarske programe otprije deset ili pet godina, ako u devet ili dva posto njih nađete da se uistinu bave time, podnijet ću ostavku', rekao je Tolušić.

U Ministarstvu poljoprivrede paralelno rade i na novom Zakonu o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, Savjetodavnoj službi i, kruni svega, Zakonu o poljoprivredi.

'Volio bih da to sve bude do ljeta, ali ako ne stigne, bit će tijekom druge polovice godine', poručio je Tolušić.

Propuštene prilike

Osvrćući se na stanje u hrvatskoj poljoprivredi, rekao je kako Hrvatska nekoliko zadnjih godina nije iskoristila prilike koje je imala, a tu prije svega misli na ulazak u EU.

'Fond iz sektora poljoprivrede gotovo nismo koristili. Do sada smo potrošili 50 milijuna eura. To je ništa, na razini statističke greške. Ako ćemo godišnje ulagati 500 milijuna eura koliko možemo povlačiti iz EU fondova i to multiplicirati, možemo govoriti o milijardu eura godišnje. Onda hrvatska može biti na razini austrijske ili njemačke poljoprivrede, a naš poljoprivrednik od toga definitivno dobro i kvalitetno živjeti', poručio je ministar naglašavajući kako sve zemlje ulažu u poljoprivredu i daju poticaje te da to nije ekskluziva Hrvatske.

'Mislim kako hrvatskoj poljoprivredi, uz novac koji uvijek nedostaje, fali prvenstveno optimizma. Jednim proaktivnim pristupom i normalnim načinom razmišljanja, bez malverzacija kojih je nažalost bilo, možemo stvari relativno brzo posložiti', poručio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.