Jedna od mjera kojom bi se mogao namaknuti novac za porezno rasterećenje plaća, a koju u posljednje vrijeme zagovara Hrvatska udruga poslodavaca, povećanje je poreza na kratkoročni najam nekretnina. Provjerili smo koliko poreza plaćaju paušalisti koji iznajmljuju apartmane turistima, a koliko oni koji daju stanove u dugoročni najam
Fizičke osobe koje iznajmljuju stambeni prostor na duži rok dužne su plaćati porez na dohodak po stopi od 10 posto i odgovarajući prirez, uz mogućnost korištenja poreznog odbitka.
Porez na dugoročni najam
Primjerice, ako je ugovorena cijena najma stana 500 eura, taj iznos najprije se umanjuje za 30 posto porezno priznatih izdataka, odnosno za 150 eura, i dobije se porezna osnovica od 350 eura. Na poreznu osnovicu obračunava se porez po stopi od 10 posto, što iznosi 35 eura. Na to se dodaje prirez koji se plaća prema mjestu prebivališta iznajmljivača. Ako porezni obveznik ima prebivalište u Zagrebu, plaća prirez od 18 posto, neovisno o tome gdje se nalazi stan za iznajmljivanje. U tom slučaju prirez na gornju poreznu osnovicu iznosi 6,30 eura. Dakle ukupna porezna obveza (porez i prirez) iznosi 41,30 eura.
vezane vijesti
Dakle porezno opterećenje na dugoročni najam u Zagrebu iznosi 8,26 posto. U drugim gradovima porezno opterećenje je niže zbog manjeg prireza, a u gradovima koji ne naplaćuju prirez iznosi sedam posto.
Porez na dnevni najam
Iznajmljivači koji iznajmljuju stanove (apartmane) turistima na bazi dnevnog najma, a posjeduju maksimalno 20 kreveta, mogu koristiti paušalno oporezivanje. Paušalni porez obračunava se po krevetu, a visinu paušala određuju lokalne jedinice (gradovi i općine).
Iako je država poreznim promjenama iz 2019. omogućila širok raspon godišnjeg paušalnog poreza od 19,91 eura (150 kn) do 199,08 eura (1500 kn) po krevetu, većina lokalnih jedinica propisala je paušalni porez bliže donjoj granici.
U kontinentalnim destinacijama i manjim mjestima na Jadranu paušal je u većini slučajeva na minimumu od 20 eura po krevetu. U jadranskim destinacijama za apartmane u najatraktivnijim turističkim zonama u većini slučajeva naplaćuje se 40 eura paušalnog poreza po krevetu. Samo Dubrovnik i Split, i to isključivo za apartmane u užoj gradskoj jezgri, naplaćuju maksimalni paušal od 200 eura po krevetu.
Porezno opterećenje dnevnog najma izračunat ćemo na primjeru trokrevetnog apartmana s godišnjim paušalom od 20 eura, koji se iznajmljuje 90 dana u godini po cijeni od 60 eura dnevno, i onog s godišnjim paušalom od 40 eura, koji se iznajmljuje 180 dana u godini po cijeni od 80 eura dnevno.
U prvom slučaju iznajmljivač ostvaruje prihod od 5400 eura godišnje, odnosno 450 eura mjesečno, a dužan je platiti paušalni porez od 60 eura godišnje, odnosno pet eura mjesečno. Iznos godišnjega paušalnog poreza na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak te se u Zagrebu ukupna porezna obveza penje na 5,90 eura mjesečno.
Dakle u Zagrebu porezno opterećenje iznosi 1,3 posto, a u gradovima koji ne naplaćuju prirez 1,1 posto.
U drugom slučaju iznajmljivač ostvaruje prihod od 14.400 eura godišnje, odnosno 1200 eura mjesečno, a dužan je platiti paušalni porez od 120 eura godišnje, odnosno 10 eura mjesečno.
U ovom slučaju u Zagrebu porezno opterećenje iznosi 0,98 posto, a u gradovima koji ne naplaćuju prirez 0,83 posto.
Ogromna razlika u poreznom tretmanu
Dakle okvirni izračuni pokazuje da je porezno opterećenje dugoročnog najma višestruko veće od poreznog opterećenja dnevnog najma.
Kada bi se izjednačio porezni tretman na način da iznajmljivači apartmana turistima plaćaju porez po istom principu kao iznajmljivači stanova, u prvom slučaju iznajmljivač apartmana platio bi mjesečno 37,17 eura davanja u Zagrebu, odnosno 31,50 eura poreza u gradovima koji ne naplaćuju prirez. U drugom slučaju platio bi mjesečno 99,12 eura u Zagrebu, odnosno 84 eura u gradovima bez prireza.
dobar smjer
Inicijativa HUP-a: Porez na apartmane za veće plaće
Hrvatska udruga poslodavaca predložila je podizanje stope oporezivanja apartmana, što bi omogućilo porezno rasterećenje plaća.
HUP predlaže uvođenje poreza po stopi do 10 posto na najam apartmana turistima, uz istovremeno porezno rasterećenje na način da se neoporezivi dio plaće digne s 533 eura na 663 eura te da se porezni razred od 20 posto smanji na 15, a da se 30 posto poreza na dohodak primjenjuje tek na plaće veće od 50.000 kuna.
Inicijativu podržava i SDP, kao i udruga Glas poduzetnika, ali oni smatraju da podizanje poreznog opterećenja treba ograničiti samo na velike iznajmljivače s većim brojem kreveta, one koji ostvaruju značajnije prihode od najma.
Nisko porezno opterećenje dnevnog najma ima brojne negativne posljedice. Između ostaloga, u jadranskim destinacijama dovodi do procvata apartmanizacije, što je u suprotnosti sa strategijom turizma koja preferira smanjenje udjela apartmana i povećanje udjela poželjnijih oblika smještaja (hoteli, kampovi).
U većim gradovima razlika u poreznom tretmanu dovodi do povećanja broja stanova koji se koriste za dnevni najam, čime se smanjuje ionako nedovoljna ponuda stanova za dugoročni najam.
