Hrvatsko tržište rada susreće se sa zabrinjavajuće visokom stopom nezaposlenosti, posebice među mladima. Jedan od glavnih uzroka ovog problema je pomanjkanje adekvatno obrazovane radne snage na tržištu rada, odnosno višak one koja znanjem, umijećem i vještinama stečenim u procesu obrazovanja ne odgovara potrebama gospodarskog razvoja, konkretnije potrebama poslodavaca. Ovo je posljedica, između ostalog, nedovoljne komunikacije visokoobrazovnih institucija i gospodarskog sektora te obostranog neprepoznavanja studentske prakse kao prilike za akademski napredak studenata, oblikovanje budućih korisnih zaposlenika u ranoj fazi njihovog razvoja, ali i neposrednu korist u poslovanju tzv. praksodavaca.

Koncept 'learning by doing' prepoznat je u mnogim europskim zemljama kako od visokoobrazovnih institucija tako i od poslovnog sektora. U Hrvatskoj, međutim, postoji veliki nesrazmjer između tvrtki koje rado primaju praktikante i onih, nažalost u većini, koje ne prepoznaju vrijednost prakse te nerado primaju studente i/ili ne koriste ono što im studenti, kao praktikanti i mogući budući zaposlenici, mogu ponuditi.

„Svjesni smo važnosti povezivanja obrazovanja i tržišta rada i kontinuirane komunikacije na relaciji obrazovanje – gospodarstvo te vidimo studentsku praksu kao jednu od iznimno obostrano korisnih platformi za suradnju visokih učilišta i gospodarskih subjekata. Stoga je studentska praksa bila jedna od važnih tema konferencije OBRAD – obrazovanje i rad – prve u nizu tematskih skupova istoimenog projekta Veleučilišta VERN'. Bit će to i jedna od glavnih tema University Business Foruma – inicijative Europske komisije za poticanje suradnje visokog obrazovanja s gospodarstvom – koji u rujnu, s mnogobrojnim međunarodnim partnerima iz redova obrazovanja, politike i gospodarstva, u sklopu projekta OBRAD, Veleučilište VERN, Sveučilišta u Rijeci i Splitu te Hrvatska udruga poslodavaca organizira na otoku Visu.“, ističu u Vernu.  

Na tom forumu, kažu, bit će prezentiran novi model studentske prakse kojeg provodi ova institucija, a kojim žele povećati učinkovitost prakse kako za studente tako i za potencijalne praksodavce te 'educirati' poslovni sektor o višestrukoj vrijednosti studentske prakse u njihovom poslovanju. To bi trebalo rezultirati povećanjem zapošljivosti i novim poduzetničkim inicijativama aktivnih i završenih studenata.

„Naš prvi korak u tom smjeru jest izrada 'Kataloga poslova' – popisa konkretnih i korisnih zadataka koje student na temelju svog obrazovanja može obaviti samostalno ili uz stručno mentorstvo. Katalog poslova namijenjen je praksodavcima i osmišljen kako bi pomogao prepoznavanju neposrednih i praktičnih benefita koje praktikanti donose tvrtkama. Poslovi su opisani pristupačnim i razumljivim jezikom te ne zahtijevaju osobito akademsko 'predznanje' praksodavaca pri odabiru s popisa.“, poručuju.

Izrada Kataloga poslova prva je faza stvaranja VERN'ove web platforme za povezivanje studenata i potencijalnih praksodavaca pa onda i mogućih poslodavaca. Platforma je zamišljena kao mjesto susreta studenata, koji se kroz svoje profile predstavljaju tržištu rada, i poslodavaca koji uz pomoć Kataloga poslova artikuliraju svoje poslovne potrebe.

Osim Kataloga poslova i web platforme, novi model predviđa povećanje minimalnog obaveznog broja sati prakse u VERN'ovom studijskom kurikulumu na 320 te povezivanje prakse s temom završnog rada. U tom smislu, potrebno je ustanoviti i sistem dualnog mentorstva, što znači da bi student kroz praksu imao podršku VERN'ovog mentora i mentora tvrtke u kojoj praksu obavlja.

„Studentima želimo omogućiti obavljanje prakse i radom na vlastitom poduzetničkom pothvatu unutar VERN'ovog inkubatora te kroz sudjelovanje studentskih timova u VERN'ovim projektima koji rješavaju stvarne poslovne i razvojne izazove tvrtki ili lokalne zajednice.“

VERN'ov novi model studentske prakse bit će u skladu s najvišim europskim standardima i studentima će omogućiti konkretnije profesionalno i akademsko usavršavanje te izravniji pristup realnom tržištu rada.