Novi Stečajni zakon, koji je na snazi od 1. rujna, ogroman je korak naprijed u uvođenju reda u ovdašnju ukorijenjenu nekulturu plaćanja, ali će izazvati ogroman početni pristisak na sudove i ima niz nedostataka koje treba ispraviti, ako želimo da pravilno profunkcionira, rečeno je na predstavljanju knjige "Izazovi novog stečajnog zakona - uklanjanje nedostataka ili novi propusti", koju je u utorak predstavio Turnaround Management Association Croatia.
Urednica knjige nakladnika Mate, Mirna Marović izjavila je da je u Hrvatskoj ukorijenjena nekultura plaćanja te kako je novim Stečajnim zakonom, uz ostalo, zakonodavac predvidio konačni obračun sa tzv. zombi poduzećima, bez zaposlenih, s malo ili bez imovine.
Po njezinim riječima, radi se o velikom broju poduzeća s ukupnim dugom od 14,4 milijarde kuna s kojima će se zakonodavac obračunati u nekoliko valova. U prvoj fazi pokreće se automatski stečajni postupak za sve pravne osobe bez zaposlenih čiji je račun blokiran preko tisuću dana. Radi se o 9500 poduzeća koja ukupno duguju 9,6 milijardi kuna. Druga faza odnosi se na stečajeve pravnih osoba bez zaposlenih koji su u blokadi od 360 do 1000 dana, a u trećem valu pravne osobe koje su u blokadi 120 do 360 dana.
"U sljedećih šest mjeseci možemo očekivati da će se zakonodavac obračunati sa svim onim pravnim osobama bez zaposlenika koja imaju dugotrajne dugove. Ekonomski značaj tog efekta, međutim, nije tako velik jer 67 posto dugova tih poduzeća dugotrajno je, preko tisuću dana, stoga su vjerovnici taj dug većinom i otpisali", rekla je Marović.
U četvrtom i petom valu, kaže, zakonodavac će se obračunavati s poduzećima sa zaposlenima, takvih je oko 4500 poduzeća s 10.000 zaposlenih, ali i za koje također postoji mogućnost automatskog pokretanja stečajeva.
Predsjednik Visokog trgovačkog suda Mario Vukelić upozorio je na nekoliko opasnosti što bi mogle proizaći iz novog zakona.
Kao prvo, više nema dostava postupaka na kućnu adresu već će se sve nalaziti na e-oglasnoj ploči, a koja je sada, kaže, loše napravljena.
Isto tako, rekao je Vukelić, može se dogoditi da vjerovnik pokrene predstečajni postupak, a sud pokrene stečaj.
Sudovi će, po njegovim riječima, u nekim situacijama postati ekonomski arbitri između dužnika i vjerovnika, a zakonodavac nije definirao pravni standard nesposobnosti za plaćanje i sudovima je ostavio premalo vremena za odluku.
Jedan od kreatora novog zakona, Mićo Ljubenko istaknuo je da je novi Stečajni zakon maknuti s tržišta loša poduzeća, a da će poduzetnici, s druge strane, dobiti sigurnost i izvjesnost, odnosno da će se bitno smanjiti broj manipulacija.
"Novi Stečajni zakon pomoći će da se lošim, nesavjesnim dužnicima onemogući da na jednostavan način, kao do sada, prolaze kroz postupak i na taj način oštete sve oko sebe. Isto tako, radnici će biti sigurniji ako znaju da agonija ima točno vrijeme trajanja. Pritom je linija razgraničenja između predstečaja i stečaja vrlo precizna i transparentna, kao rijetko gdje u Europi" rekao je Ljubenko.
Sutkinja Visokog trgovačkog suda Nevenka Marković našla je, s druge strane, niz zamjerki na novi Stečajni zakon.
Problem bi mogao biti što će se u četvrtoj javnog dražbi nekretnine prodavati po jednu kunu, što će čekati većina kupaca, a od čega se neće moći naplatiti vjerovnici. Isto tako, za nju nije dobro rješenje što je sudu nametnuta obveza da predstečajni postupak završi u određenom roku s posljedicom obustave postupka. To, ističe Marković, nije u interesu svrhe predstečajnog postupka, pogotovo ako se radi o dužniku koji ima potencijala da oživi.
