Ipak je upozorio kako u njegovoj kući neće biti mjesta za novinare koji u Večernji list, kako kaže, 'dolaze na posao' naglašavajući da se mentalna pozicija novinara u tiskanom mediju mora promijeniti piše SEEbiz.eu

Ni u 24 sata, koji je, kao i Večernji list, u portfelju medijske kuće Styria, neće biti otpuštanja novinara, uvjerava Boris Trupčević, glavni urednik tog medija, koji čak naglašava da bilježe odličan rast čitanosti što potkrepljuje podatkom prodajne naklade od čak 180 tisuća primjeraka dnevno.

'Naš je projekt u dvije godine postao profitabilan i ove ćemo godine zabilježiti visoku dobit,' odlučan je Trupčević, koji naglašava kako je panika na tržištu posljedica stanja na američkom tržištu tiskanih medija.

Oglašivači, naglasio je, se nisu povukli već su odlučili pričekati s oglašavanjem u prvom tromjesečju dok se situacija u gospodarstvu ne stabilizira.

Ružičaste prognoze i najave stavio je pod upitnik Franjo Maletić, predsjednik Uprave Vjesnika, koji tvrdi da je na Zavodu za nezaposlene svakog dana evidentirano sve više novinara.

'Brojke su takve kakve jesu i činjenica je da će se mnogo novinara naći na ulici,' ustvrdio je Maletić.

A brojke govore o padu prodajne naklade, koji je u siječnju iznosio 11 posto, dok se za veljaču očekuje pad od čak 15 posto, u usporedbi s istim mjesecom 2008. Uz pad prodaje industrija bilježi i veliki pad priliva marketinškog novca koji se procjenjuje na oko 30 posto u odnosu na prošlu godinu.

Operativni troškovi novinskih kuća već su svedeni na minimum, kaže Maletić, a većina igrača na tržištu opterećena je kreditima koji ukupno iznose oko 800 milijuna kuna. Iako nemamo podatke o poslovnim rezultatima u 2008. možemo reći da će biti osjetno lošiji nego oni iz 2007., uvjeren je Maletić, koji je rekao i da su stope profita sektora nekad bile usporedive s profitom od prodaje droge, oružja ili lijekova.

Maletić je zaključio da tiskani mediji slabe i da je jedina mogućnost njihova opstanka u specijaliziranom, analitičkom i vjerodostojnom novinarstvu. Također, kaže, tiskani medij bez portala u portfelju ne može opstati. Pretpostavka je za to, ustvrdio je Maletić, da se ne ostvari prognoza o nestanku tiskovina u roku od deset godina.

'Svakog dana brojčanik koji mjeri količinu tiskanih novina pokazuje manju brojku,' rekao je.

S Maletićem se složio i Ante Gavranović, koji također drži da tiskani medij bez integracije s internetom nije poslovno održiv. Poslovno neodrživim procijenio je i pokušaj Bonniera da na tržište uvede drugi poslovni dnevnik, pa gašenje Business.hr komentira rekavši da nije bilo iznenađujuće da se taj projekt pokazao neprofitabilnim.

'Bonnier je pri ulasku na hrvatsko tržište pregovarao o kupnji Privrednog vjesnika, međutim željeli smo ga zadržati u vlasništvu hrvatskog kapitala, pa je prodaja lista Hrvatskoj gospodarskoj komori bila logičnije rješenje,' kaže Gavranović.

Upozoravali su, kaže, tada da na medijskom prostoru nema mjesta za dva poslovna dnevnika, ali i da se nijedne novine nisu uspjele izboriti za veću tiražu.

'Maksimalna naklada poslovnih novina u Hrvatskoj može se kretati oko 7-8 tisuća primjeraka, rekao je Gavranović,' uspoređujući broj zainteresiranih čitatelja s brojem tvrtki koje imaju više od 10 zaposlenih.

U Hrvatskoj se godišnje proda oko 150 milijuna tiskanih primjeraka, a naklada od 400 tisuća prodanih tiskovina dnevno, ne mijenja se značajno već 17 godina. Godišnji prihodi sektora od prodaje kreću se oko milijardu kuna, dok prodajom oglasnog prostora sektor uprihodi oko 2 milijarde kuna.