Rast bruto domaćeg proizvoda u 2021. godini od 10,4 posto pokazuje da je gospodarski oporavak od koronakrize bio brz, no zabrinjava usporavanje investicija koje su prijeko potrebne za daljnji rast i otvaranje radnih mjesta, komentirao je u petak za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.
"Danas objavljeni podaci pokazuju da je za razliku od krize iz 2008. i 2009. godine, ekonomski oporavak od pada u 2020. bio je vrlo brz, kaže Novotny i dodaje da su tome svakako pridonijele Vladine intervencije za održavanje kupovne moći kućanstava.
Prošla godina po njegovim je riječima nadoknadila pad iz pandemijom dominantno obilježene 2020., uz dodatni rast od oko dva postotna boda.
vezane vijesti
Novotny primjećuje da su najveći doprinos rastu donijeli drugi i treći lanjski kvartal, a da je u četvrtom primjetno usporavanje što svjedoči i o sezonalnosti, ali i "ne daje osobit razlog za optimizam” da će se rast BDP-a nastaviti po ovoj stopi u 2022. godini.
Rashodovna metoda obračuna BDP-a po njegovim riječima pokazuje da su kućanstva smanjila potrošnju u četvrtom kvartalu.
"Vrlo dobrim i ohrabrujućim signalom", s druge strane, ocjenjuje podatke o industrijskoj proizvodnji koji pokazuju da se ona oporavlja, kao i izvoz roba i usluga koji je rastao u drugom, trećem i četvrtkom kvartalu.
"To znači da su se domaća poduzeća vrlo dobro uključila u europske nabavne lance ", kaže Novotny.
No upozorava da "BDP sam po sebi" nije bitan, nego koliko se njegovo kretanje odražava na otvaranje radnih mjesta, pri čemu zabrinjava pad investicijskih aktivnosti u četvrtkom kvartalu.
"Investicije su glavni pokretač rasta u istočnoj Europi, a u nas su usporile u četvrtom kvartalu. Nadam se da je to privremeno i da će se nastaviti rast investicija", kaže Novotny. Očekuje da bi investicijski zamah mogao doći zbog obnove Zagreba i Banovine te realizacijom projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
No to nije dovoljno, ističe i poziva na investicije i poticaje za investicije u proizvodni sektor, prije svega privatni, a kao ciljne sektore označava naročito prerađivačku i prehrambenu industriju.
Napominje da su javni i djelomično turistički sektor veliki uvoznici hrane, pa tako recimo piletina dolazi čak iz Brazila, no zbog rasta vozarina u 2021. godinu otvoren je prostor za domaće proizvođače.
Doprinos usluga BDP-u po njemu je očit i govori o doprinosu turizma, ali kaže kako "Hrvatska na može živjeti samo od turizma".
Ne očekuje ni da će kućanstva svojom potrošnjom ubuduće "povući" kao prošle godine, jer se ispuhao jednokratni učinak povećanja njihove potrošnje nakon suzdržanosti i štednje u 2020. godini.
Stoga smatra da su Hrvatskoj nužne investicije i to kakve, na primjer, ima Slovenija, na razini devet milijardi eura na godinu.
Hrvatsko gospodarstvo snažno je poraslo i u posljednjem lanjskom tromjesečju, nastavivši oporavak od koronakrize treći kvartal zaredom, pa je u cijeloj 2021. godini zabilježilo rekordan rast od 10,4 posto.
Državni zavod za statistiku u petak je objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u četvrtom kvartalu 2021. porastao 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
Premda sporije nego u prethodna dva tromjesečja, to je treći kvartal zaredom kako gospodarstvo snažno raste, što pokazuje da se i dalje brzo oporavlja od koronakrize.
Zbog te krize u 2020. godini BDP je pao oko 8 posto, dok je u cijeloj prošloj godini porastao 10,4 posto, najviše od kada DZS prati te podatke.
Snažan rast BDP-a u posljednje lanjskom tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne i državne potrošnje do izvoza i investicija.
