Na predstavljanju tranzicijskog izvješća za 2008. godinu iz Europske banke za obnovu i razvoj snizili su procjenu BDP-a za Hrvatsku, umjesto prijašnjih 2 posto, na nultu stopu očekivanog rasta za ovu godinu

Iako su mnoga gospodarstva zemalja u tranziciji u prvoj polovici 2008. godine ostvarila snažan gospodarski rast (u Hrvatskoj je iznosio gotovo 4 posto), zbog globalne financijske krize u 2009. godini uslijedit će njegovo usporavanje.

EBRD će kao najveći strani investitor, umjesto planiranih 5.7 milijardi eura, u zemlje u tranziciji uložiti 7 milijardi eura, od čega će za Hrvatsku izdvojiti između 150 i 300 milijuna eura, a financirat će se projekti unutar sektora građevine, infrastrukture i energetike.

'Iako je Hrvatska među naprednijim tranzicijskim zemljama, pa je tako zabilježila veće pozitivne pomake od primjerice Slovenije i Rumunjske, još ima mjesta za napredak', ocijenio je Peter Sanfey iz Ureda glavnog ekonomista EBRD-a.

Što se pak tiče utjecaja krize na Hrvatsku, navedeni su sljedeći faktori: usporavanje gospodarskog rasta, povećana nervoza u bankarskom sektoru zbog usporavanja kreditiranja, povećana potreba za fiskalnom disciplinom i odgovarajuće monetarno popuštanje.

Ova će godina, prema izvješću EBRD-a, biti teška i poprilično turbulentna, dok se već u 2010. godini mogu očekivati poboljšanja.

Kako bi se osigurao gospodarski rast zemalja u tranziciji, Sanfey je naglasio važnost kvalitetnijeg obrazovanja, povećanja tržišne konkurencije i promjene strukture izvoza. Pred Hrvatskom je preostala privatizacija preostalih kompanija koje su u vlasništvu države, poboljšanje poslovnog okruženja, zdravstvena i mirovinska reforma, kao i dovršenje procesa pristupanja EU.

O aktualnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj govorio je i Zdravko Marić, državni tajnik Ministarstva financija, koji je naglasio da se proračun izvršava u skladu s planom, dok su prihodi nešto ispod očekivanja.

Prema Mariću, za javne financije u prvoj polovici godine slijede veliki izazovi jer u veljači dolazi na naplatu 500 milijuna eura euroobveznica.

Roberto Motušić, predsjednik Zagrebačke burze, istaknuo je značajnu ulogu države, koja bi određenim mjerama, primjerice poreznom i politikom prema mirovinskim fondovima mogla učiniti tržište kapitala likvidnijim.

Motušić je istaknuo slabu likvidnost burze kao popriličan problem jer se promet posljednjih dana spustio na samo 10-15 posto prošlogodišnjeg prometa. 'Smanjenje likvidnosti i financijska kriza u svijetu, podgrijana plinskom krizom, možda je prilika da se kompanije okrenu na tržište kapitala', kaže Motušić.