Brigu o digitalizaciji u Hrvatskoj vodi nekoliko državnih institucija, a za jači razvoj i napredak te za lakše i jednostavnije donošenje odluka bilo bi dobro da to bude jedna instanca, poručila je u utorak s konferencije "Digitalna Hrvatska 2030." izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić.
Na toj godišnjoj konferenciji o digitalizaciji, koju organizira Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham), okupilo se više od sto predstavnika različitih tvrtki-članova te komore, koje je Doko Jelušić podsjetila da je AmCham još 2014. preporučio da za digitalizaciju u zemlji bude nadležna jedna instanca.
Istaknula je da je Hrvatska na EU ljestvici digitaliziranosti društva (DESI indeks) lani bila na 19. mjestu te da ukupno ICT industrija sa četiri posto sudjeluje u BDP-u, što pokazuje da ima prostora za napredak, posebice u području umjetne inteligencije (AI), clouda, 'smart city' rješenja, digitalnih javnih e-usluga, apsorpcije sredstava iz EU fondova i drugih izazova.
vezane vijesti
Gost iz Slovenije, ministar bez portfelja za digitalnu transformaciju Mark Boris Andrijanič je kazao da je po DESI indeksu Slovenija sada na 13. mjestu, s čime nisu zadovoljni i ciljaju u idućem razdoblju doći u top pet, za što su planirana i velika ulaganja, samo ove godine oko 31 milijun eura.
"Imamo vrlo ambiciozan cilj oko digitalizacije u zemlji, a kako bi pojačali digitalne vještine kod stanovnika odlučili smo uvesti vaučere od 150 eura za mlade za nabavu ICT opreme, te od 250 eura za odrasle za edukaciju za te vještine. Tu je riječ o digitalnoj uključivosti jer želimo da tehnologija i digitalizacija bude svima dostupna", istaknuo je Andrijanič.
Aktivni su u Sloveniji, kako je kazao, i u području AI-ja, robotici i drugim segmentima, a fokus im je i na digitalizaciji malih i srednjih poduzeća.
Prilika za razvoj i napredak
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvij digitalnog društva Bernard Gršić te državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman naglasili su da se u Hrvatskoj ulažu napori za napredak po DESI indeksu, kao i da mnogi u digitalizaciji vide priliku za razvoj.
"Oko 40 posto tvrtki digitalnu transformaciju, kao i zelenu tranziciju vidi kao mogućnosti za rast i razvoj, a i u sklopu programa NPOO postoje sredstva za to. Sada se više ide i za tim da se izradi strategija digitalne transformacije poduzeća, pri čemu treba voditi računa i o radnoj snazi i jačanju njihovih vještina", poručila j Mikuš Žigman.
Gršić je podsjetio da je cilj digitalne transformacije stvoriti bolje uvjete za život građana i poslovanje uz nove tehnologije i stvaranje dodane vrijednosti, upri čemu je naveo primjer sustava javnih e usluga e-Građani, koji koriste 1,6 milijuna građana.
"Novost u tom sustavu ove godine je mogućnost eUpisa u vrtiće, u čemu je za sada oko 160 vrtića iz cijele Hrvatske, dok se za iduću godinu to planira uvesti i za upise u škole", rekao je, podsjetivši da se u idućih pet godina za digitalizaciju javne uprave planira 2,9 milijardi kuna, kao i da Hrvatska do 2030. dostigne prosjek EU u DESI-ju.
'Bitka' za europsku digitalnu budućnost
Regionalna direktorica međunarodne tvrtke za digitalizaciju poslovanja Iron Mountain Andrea Antoniou ocijenila je da se u Europi vodi svojevrsna "bitka za europsku digitalnu budućnost" odnosno za investicije za te potrebe, pri čemu je podsjetila i na želje i planove EU-a da bude lider u digitalizaciji u svijetu.
"Svi u Europi, ali i svijetu, manje-više uspješno i više ili manje sredstava ulažu u brzu optičku infrastrukturu i 5G mreže, suradnju javnog i privatnog u digitalizaciji, digitalnu transformaciju kompanija i slično, u čemu su važne i odluke na državnoj razini i povlačenje EU sredstava za razvoj digitalne infrstrukture", komentirala je Antoniou.
Za Hrvatsku je rekla da ima povijesnu priliku u tom procesu da do 2030. bude digitaliziranu, te da uz digitalizaciju i nove tehnologije može jače pokrenuti i svoju ekonomiju.
Do 2030. potpuno novi poslovni model
Stariji izvršni direktor za transformaciju i ICT Atlantic grupe Mladen Pejković naglasio je da mnoge tvrtke u Hrvatskoj rade na digitalizaciji te da će, po procjenama, oko 22 posto radnih sati doista biti automatizirano do 2030., kada će 'na sceni', po njemu, biti potpuno novi poslovni model u kojemu će korisnici provoditi do tri sata dnevno u nekoj vrsti virtualne stvarnosti i metaverzuma.
"To su modeli na koje se moramo prilagoditi i očekuju nas velike tehnološke i procesne promjene, koje moraju ići u simbiozi, kao i jačanje suradnja ne samo s lokalnim nego i globalnim IT kompanijama", ocijenio je Pejković.
Važnim smatra i porezno rasterećenje rada za zadržavanje IT stručnjaka i talenata u zemlji, potrebu da se više sredstava iz EU-a usmjeri u realni sektor, a svi puno očekuju od ICT kompanija u kojima vidi i veliki potencijal za procese digitalizacije društva i ekonomije, posebice u pametnoj specijalizaciji.
