Jack Chambers, irski ministar financija, suočava se s problemom koji bi mnogi njegovi kolege u svijetu rado imali — prekomjernim viškom u državnoj blagajni. Zahvaljujući neočekivanoj sudskoj odluci Europskog suda, Irska će dobiti dodatnih 14,1 milijardu eura od Applea, što će u proračunu za 2025. stvoriti financijski višak veći od 20 milijardi eura
Iako ova ogromna svota zvuči kao blagoslov, ona predstavlja i velik izazov za irsku vladu jer mora odlučiti kako mudro potrošiti taj novac u zemlji koja već bilježi snažan gospodarski rast, ali i suočava se s ozbiljnim strukturnim problemima.
Neviđen suficit u proračunu
Odluka Europskog suda, donesena nakon dugotrajnog spora između Applea i EU-a, natjerala je tehnološkog giganta da plati poreze za razdoblje od 2004. do 2014. godine. Iako Irska već bilježi rekordne prihode od poreza na dobit multinacionalnih kompanija, ova dodatna sredstva stavljaju proračun u jedinstven položaj. Prema trenutnim projekcijama, zemlja bi mogla ostvariti suficit od više od 20 milijardi eura, što iznosi oko 3700 eura po stanovniku.
No kako potrošiti toliki novac? Chambers se suočava s očekivanjima da će proračun za 2025. donijeti značajna ulaganja u ključne sektore poput stanovanja, zdravstva, obrazovanja i infrastrukture. Pitanje koje se pritom nameće je može li Irska, uz rekordno visoku zaposlenost, učinkovito iskoristiti ta sredstva bez povećanja inflacije i drugih makroekonomskih problema, piše Politico.
vezane vijesti
Gospodarski rast i 'vilenjačka' ekonomija
Irska je u proteklih nekoliko godina postala središte za mnoge globalne tehnološke i farmaceutske kompanije, privlačeći multinacionalne gigante poput Applea, Googlea, Microsofta i Pfizera. Ovaj rast rezultirao je znatnim povećanjem poreznih prihoda, ponajviše zahvaljujući strateškim potezima kompanija koje su iskoristile irski niskoporezni režim. Osobito se preokret dogodio 2015. godine, kada je Apple prebacio vlasništvo nad svojim intelektualnim vlasništvom u Irsku, što je umjetno podiglo stopu rasta njenog BDP-a za nevjerojatnih 32,4 posto. Taj fenomen nazvan je 'vilenjačka' (leprechaun) ekonomija jer nije odražavao stvarnu ekonomsku situaciju na terenu.
No ono što je započelo kao porezna strategija pretvorilo se u stalni izvor prihoda za državu. Od 2021. godine, kada je Irska pristala podići poreznu stopu na 15 posto, prihodi od poreza na dobit multinacionalnih kompanija nastavljaju rasti, a samo u 2023. godini zabilježila je rekordnih 23,6 milijardi eura od tih poreza. Očekuje se da će 2025. godine ta brojka dosegnuti 30 milijardi eura, uključujući sredstva od Applea.
Manjak radne snage i infrastrukture
Međutim ovaj gospodarski rast dolazi s izazovima. Irska se suočava s ozbiljnim problemima u infrastrukturi i stanovanju. Broj radnika narastao je za 600.000 u posljednje četiri godine, dosegnuvši rekordnih 2,8 milijuna. Većina onih novih dolaze iz drugih zemalja EU-a, izbjeglice su iz Ukrajine te oni s radnim vizama iz zemalja poput Indije, Filipina i Brazila.
Problem je u tome što mnogi od tih novih radnika nemaju gdje živjeti. Cijene nekretnina u Irskoj vrtoglavo rastu, a manjak stanova postaje sve veći problem. Multinacionalne kompanije, uključujući Apple, privatno su izrazile zabrinutost zbog sporog izdavanja radnih dozvola i nedostatka stanova za svoje radnike. Ova situacija stvara društvene napetosti, pogotovo uz porast antiimigrantskog sentimenta i rastući utjecaj krajnje desnice.
Osim toga, irska infrastruktura, uključujući vodovodnu, energetsku i prometnu mrežu, nije spremna za nagli rast stanovništva. Potreba za velikim ulaganjima u ove sektore postaje sve očitija, a vlada se nalazi pod pritiskom da poveća državnu potrošnju.
Rizik inflacije i makroekonomske nestabilnosti
Iako se očekuje da će proračun za 2025. donijeti značajna ulaganja u infrastrukturu, Irsko fiskalno savjetodavno vijeće (IFAC) upozorava na rizike od prekomjerne potrošnje. Prema IFAC-u, dosadašnja prekomjerna državna potrošnja povećala je inflaciju i životne troškove građana, dodajući oko 1000 eura na prosječne račune kućanstava. Stoga IFAC preporučuje opreznu fiskalnu politiku i poziva vladu da ograniči godišnji rast potrošnje na pet posto.
Unatoč ovim upozorenjima, pritisci na vladu da potroši dodatna sredstva ne jenjavaju. Vladajuća koalicija, koja se priprema za predstojeće izbore, mora uvjeriti birače da će iskoristiti ovaj financijski višak na način koji će poboljšati kvalitetu života građana. Glavna oporbena stranka Sinn Féin zalaže se za masivna ulaganja u državne subvencionirane stanove kako bi se riješio problem stanovanja, a vlada razmatra uravnotežen pristup.
Investicije u budućnost ili propuštena prilika?
Chambers je već najavio planove za usmjeravanje dijela sredstava u dva novoosnovana suverena fonda — Fond za budućnost Irske i Fond za infrastrukturu, klimu i prirodu. Ta sredstva trebala bi biti korištena za financiranje kapitalnih projekata tijekom budućih ekonomskih recesija, kada bi multinacionalne kompanije mogle smanjiti svoje poslovanje u Irskoj.
Međutim neki kritičari smatraju da Irska propušta priliku agresivnije uložiti u javnu infrastrukturu. Poznati irski ekonomist David McWilliams ističe da imaju 'prihode prve kategorije, ali infrastrukturu treće kategorije'. Prema njegovu mišljenju, vlada previše razmišlja o štednji, a premalo o konkretnim ulaganjima koja bi mogla poboljšati životne uvjete građana. McWilliams sugerira da bi država trebala uvoziti inženjerske stručnjake iz drugih zemalja, poput Španjolske, da bi ubrzala realizaciju infrastrukturnih projekata.
Bez obzira na to koji će put Irska odabrati, jedno je sigurno: zemlja je suočena s jedinstvenim financijskim izazovom. Hoće li vlada uspjeti iskoristiti ovaj višak na način koji će dugoročno koristiti gospodarstvu i građanima ili će se suočiti s problemima prekomjerne potrošnje i inflacije, ostaje nam vidjeti.
