Hrvatska obrtnička komora (HOK) zatražila je od nadležnih institucija jasan stav o vrsti i načinu provođenja moratorija na kredite, tj. što će moratorij značiti za hrvatske obrtnike kada pandemija koronavirusa završi, priopćili su u utorak iz HOK-a
HOK se obratio nadležnim institucijama - Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj udruzi banaka - vezano uz najavu mjere Vlade o moratoriju na kredite, zatraživši njihov jasan stav o vrsti i načinu provođenja moratorija na kredite.
"Ukoliko će moratorij na kredite značiti obustavu plaćanja anuiteta uz istovremeni obračun pripadajućih kamata za razdoblje neplaćanja kredita te se takva kamata kasnije bude pripisivala glavnici, obrtništvo nakon pandemije neće moći nastaviti s radom", ističu iz HOK-a.
Napominju i kako će veliki dio obrtnika svoje obrte morati zatvoriti i tražiti rješenje svoje egzistencije na zavodu za zapošljavanje.
HOK u ime svih svojih članova obrtnika zahtjeva odluku nadležnih institucija kojom bi moratorij na kredite obrtnika uključivao odgodu plaćanja glavnice i redovne kamate, kao i zateznih kamata te bilo kojih dodatnih vrsta naknada. Po isteku roka moratorija na kredite, obrtnici bi nastavili podmirivati svoje kreditne obveze kao da nije ni bilo prekida.
Takva bi odluka, kažu u HOK-u, morala vrijediti za sve obrtnike, bez obzira je li moratorij na kredite obrtnik zatražio ili ne, a kroz opoziv suglasnosti banke za otplatu kredita izravnim terećenjem te kroz ujednačen pristup i postupanje svih banaka.
Isti zahtjev HOK je podnio i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za moratorij na leasinge obrtnika te ujednačen pristup i postupanje svih leasing društava prema hrvatskim obrtnicima.
Iz HOK-a napominju i kako su s ciljem očuvanja radnih mjesta poslali Ministarstvu rada i mirovinskog sustava te Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijedlog dopune mjere 'Stalni sezonac', koja trenutno ne uključuje sezonske obrtnike, a kojih u Hrvatskoj ima oko 7.500.
Uključivanje sezonskih obrtnika u mjeru 'Stalni sezonac' je nužno jer oni rade u svom sezonskom obrtu minimalno šest, a maksimalno devet mjeseci u godini kao samozaposlene osobe te su kroz to vrijeme aktivni osiguranici i obveznici plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a sezonsko obavljanje obrta ponavljaju iz godine u godinu, zaključuje se u priopćenju.
