Je li moguće da je poslovni partner hrvatskoj državnoj tvrtki Janaf i ruskoj državnoj kompaniji Zarubežnjeft, i to u utrci za istraživanje nafte u sjevernoj Hrvatskoj, Bruno Mlinar, obrtnik iz Sv. Nedjelje i direktor obiteljske tvrtke Mlinar i sinovi d.o.o., koja proizvodi alate za drvo, metalnu, PVC i aluminijsku stolariju? Ili je Mlinar kao direktor švicarske tvrtke White Flacon Holding samo paravan za puno većeg 'bijelog sokola' koji je trebao ući u posao vrijedan tri milijarde eura. Kojeg? U Janafu kažu da nije u njihovoj nadležnosti otkriti stvarnog vlasnika tvrtke s kojom planiraju oduzeti posao Ini
O neobičnom poslovnom aranžmanu Janafa, koji je zajedno s ruskim Zarubežnjeftom i švicarskom off shore tvrtkom postao glavni kandidat za preuzimanje prava na istraživanje nafte i plina u kontinentalnoj Hrvatskoj, pisao je tjednik Nacional. Nakon što je vlada Jadranke Kosor 1. kolovoza Ini oduzela pravo na istraživanje nafte i plina u kontinentalnom dijelu Hrvatske, 4. kolovoza osnovana je tvrtka Zarubezhneft Adria, a kao osnivači upisani su Zarubežnjeft, Janaf i White Falcon Holding iz Zuga u Švicarskoj.
Ne skrivajući velik apetit za ulaganje u Hrvatsku, na konferenciji za novinare ruskog Zarubežnjefta generalni je direktor Nikolaj Brunič potvrdio u srijedu da drže 51 posto u spomenutom konzorciju (formaliziranom kroz tvrtku Zarubezhneft Adria) koji želi preuzeti istraživačke koncesije. White Falcon Holding ima vlasnički udio od 39 posto, a Janaf 10 posto. Brunič nije htio reći tko stoji iza švicarske tvrtke, samo je kazao da je riječ o hrvatskom državljaninu.
Tko stoji iza nepoznate off shore tvrtke s kojim Janaf kao državna tvrtka ulazi u posao želeći konkurirati Ini, koja je u suvlasništvu države? Znaju li u Janafu s kim sklapaju poslove?
'Direktor tvrtke White Falcon Holding je Bruno Mlinar te vas molimo da sve upite o vlasničkoj strukturi spomenutog društva uputite direktoru društva. Ističemo da je Janaf za potpuno jasno i transparentno objavljivanje strukture vlasništva spomenutog društva, koje je osnivač tvrtke Zarubezhneft Adria d.o.o., ali, nažalost, to nije u našoj nadležnosti', odgovorili su na tportalov upit.
U potrazi za 'bijelim sokolom' pokušali smo doći do Brune Mlinara da bismo doznali tko je stvarni vlasnik švicarske tvrtke, je li on samo direktor ili možda ipak suvlasnik i kako se zapravo i na čiji poziv našao u ovoj priči. Nazvali smo tvrtku Mlinar i sinovi, u kojoj je Bruno direktor, no njegov otac kaže da on ni njegov sin ne žele razgovarati s novinarima. Prema podacima iz poslovnog registra, Bruno Mlinar je vlasnik istoimenog obrta, zatim direktor u očevoj firmi Mlinar i sinovi, a ima još jednu tvrtku za trgovinu, K-fee, u kojoj je jedini zaposlenik.
U Janafu, koji još uvijek vodi Ante Markov, iako se pisalo da nova vlada sprema novu upravu, sada umanjuju svoju uključenost u posao s Rusima i tajnovitom tvrtkom. Iako su u sudskom registru upisani kao osnivači tvrtke Zarubezhneft Adria, u Janafu odbijaju taj status i kažu da imaju samo manjinski udio:
Janaf nije osnivač tvrtke Zarubezhneft Adria, registrirane pri Trgovačkom sudu u Varaždinu, nego su osnivači tvrtke Zarubežnjeft i White Falcon Holding. Vlasnički udio u tvrtki Zarubezhneft Adria Janaf je stekao kupnjom 10 posto udjela u iznosu 37.000 kuna na poziv tvrtke Zarubežnjeft. Ovom prilikom ističemo da Janaf ni na koji način nema obvezu sudjelovati u pokrivanju gubitaka Zarubezhneft Adria niti u bilo kakvim daljnjim investicijama uz istodobno ostvarivanje prava, osim u fazi istraživanja, na 10 posto dobiti, neovisno o povećanju ili smanjenju njegovog poslovnog udjela.'
Oduzimanje istraživačkih koncesija Ini i odluku o raspisivanju natječaja naftaški su krugovi doživjeli kao vrhunac sukoba u nimalo idiličnim odnosima na relaciji Vlada-MOL. Vlada je odluku o oduzimanju ekskluzivnih prava obrazložila time što je Ina zanemarila istraživanja pa joj je u kolovozu oduzela koncesije u sjevernoj Hrvatskoj te raspisala međunarodni natječaj 5. prosinca, koji je Milanovićeva vlada poništila na svojoj drugoj sjednici 5. siječnja. Mediji su pisali da je konzorcij na čelu sa Zarubežnjeftom u pismu namjere obećavao, u slučaju pobjede, ulaganje između dvije i tri milijarde eura.
