Ovim izmjenama predlaže se da se korisnicima obiteljske mirovine omogući rad do polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu mirovine u punom iznosu. Također, korisnicima najniže mirovine omogućit će se rad do četiri sata bez umanjenja mirovine.

Prema ranije važećoj regulativi, korisnici obiteljske mirovine nisu mogli raditi uz istovremenu isplatu mirovine, pa se njima u slučaju zaposlenja obustavljala isplata obiteljske mirovine.

Kako u Hrvatskoj ima više od 215.000 korisnika obiteljske mirovine, koja u prosjeku iznosi slabašnih 2096 kuna, i kako su većina tih korisnika udovice i udovci, Vlada se nada da će se situacija popraviti njihovim otvaranjem tržištu rada. Vladine projekcije pokazuju da bi ukupni broj korisnika obiteljske mirovine koji bi radio do polovice radnog vremena iznosio oko 1100 osoba, 2022. godine bilo bi ih 3200 te da bi se 2023. popeo na 4100 umirovljenika.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović još je u srpnju pozdravila izmjene, ali tvrdi da su samo djelomično ispunjeni njihovi zahtjevi:

'U mnogim zemljama postoje različiti statusi i ograničenja toga do kojeg iznosa umirovljenici mogu zaraditi, a da pritom ne gube pravo na mirovinu. Zalažemo se za novi model obiteljske mirovine, da se uz osobnu stekne pravo na dio mirovine pokojnog bračnog druga, a spomenuta ograničenja odnose se mahom na zemlje koje imaju takav model. Vladi smo pokušali objasniti da, što se tiče regulacije prava na rad onih koji primaju obiteljsku mirovinu, to najviše pogađa žene jer čak 93 posto odnosi se to na žene, i to je najsiromašniji dio populacije čija mirovina iznosi tek 29 posto prosječne neto plaće. Prisiljene su raditi, i to na crno, pa je to onda bolje legalizirati, kao što su to učinile i druge zemlje', rekla je tada Petrović za Jutarnji list.

Predloženim izmjenama povećat će se rashodi Državnog proračuna u procijenjenom iznosu od 1,47 milijuna kuna u 2021. godini, 46,2 milijuna kuna u 2022. i 68,88 milijuna kuna u 2023. godini. Međutim povećat će se prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u procijenjenom iznosu od 2,86 milijuna kuna u 2021. godini, 33,6 milijuna kuna u 2022. i 43,46 milijuna kuna u 2023. godini.

Da itekako ima prostora za napredak po ovom pitanju, rekao nam je ranije ekonomski analitičar Damir Novotny, ukazavši na primjer Nijemaca koji su liberalizirali ulazak umirovljenika u svijet rada prije 12 godina i za to ne postoje nikakva birokratska ograničenja, kakva su pak hrvatska karakteristika uz polovična rješenja.

'Hrvatska ima strukturni manjak radnika u svim sektorima, a istovremeno strukturne viškove, nezapošljive ljude. Nama se odselilo oko 300.000 vitalnih stanovnika, ali imamo i milijun i pol ljudi koji su relativno mladi, a ne rade; naš prosječni umirovljenik ima manje od 60 godina. Poslodavcima se mora omogućiti da nađu iskusne ljude koji mogu dati velik doprinos stvaranju vrijednosti, to je bio motiv u Njemačkoj', kaže naš sugovornik.

Vezati status umirovljenika s bilo kakvim restrikcijama za povratak na tržište rada bila je i ostala naša značajka, iako postoji jasna potreba za povratkom takvih ljudi na tržište.

'U nekom birokratskom sklopu osmišljeno je da se ljudima da mogućnost za pola radnog vremena. To je nepotrebno jer se u cijeloj Uniji otvara tržište rada prema umirovljenicima koji mogu i žele raditi. Nisu svi motivirani ni financijski, neki ljudi žele nastaviti raditi', poručuje Novotny uz opasku kako je u Austriji susreo vlasnika restorana koji ima 85 godina i čiji je konobar imao više od 80 godina.

'Morate osloboditi tržište rada, jer mirovina nije poklon od države, ona je zarađena. To nam je potrebno jer nećemo imati nikakav tempo razvoja s milijun i pol ljudi koji ne rade ništa', zaključio je.