Prema mišljenju Hrvoja Zgombića, partnera u tvrtki za porezno savjetovanje Zgombić i partneri, velika je zabluda misliti da bi porez na dividendu donio značajna sredstva u državni proračun. Osim toga, Hrvatska s velikim brojem država ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dodao je Zgombić.

'Protivnik sam uvođenja novih poreza jer se time smanjuju zaposlenost, plaće i investicije. Kod nas se poduzetnici još uvijek smatraju negativnim profiterima, a s druge strane postavljaju se velike prepreke njihovom poslovanju', istaknuo je Zgombić. Ipak, prema njegovom mišljenju, ako već ne ova vlada, zasigurno će se ona iduća odlučiti za uvođenje takvog poreznog opterećenja.

'Takvi porezi dovest će do kontrakcije investicija i burzovnih prometa', smatra Zgombić. Dodaje da se zaboravlja da oblik poreza na kapitalnu dobit u Hrvatskoj već postoji i oporezuje se po stopi od 20 posto. Taj se porez plaća ako prodate nekretninu u razdoblju kraćem od tri godine nakon što ste je kupili. Zgombić smatra da se razmišljanjem o novim porezima snažno zanemaruje konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Osvrnuvši se na uvođenje od ponedjeljka ukinutog kriznog poreza, kazao je da takvi potezi unose neizvjesnost među strane ulagače. 'Oni ne znaju kakve još poreze mogu očekivati. Ako tome dodate i duge sudske sporove, pravna sigurnost u ovoj zemlji praktički ne postoji', tvrdi Zgombić.

Da porez na dividendu nije fiskalno značajan, smatra i Marija Zuber, savjetnica pri Hrvatskoj zajednici računovođa i financijskih djelatnika. Tvrdi da je u Hrvatskoj privlačnije biti obveznik poreza na dobit, a ne na dohodak, zbog mnogo veće stope oporezivanja.

Na to se nadovezala ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek kazavši da neujednačena najviša stopa poreza na dobit i dohodak nije argument da se uvodi porez na dividendu. 'Nema logike da prihod od štednje bude potpuno porezno rasterećen, a poduzetnički pothvat ne bude', smatra Švaljek. Upozorava da se naš porezni sustav temelji na oporezivanju potrošnje.

'Kad bismo imali povoljan odnos domaće štednje i ulaganja, mogli bismo uvoditi porez na dividendu i kapitalnu dobit', smatra Švaljek. Čak ni u Europskoj uniji taj oblik oporezivanja nije harmoniziran, dodala je. 'Dobra praksa na razini EU-a ne postoji. Većina članica oporezuje kapitalnu dobit, kamate na štednju i dividendu. Oporezivanje dividendi provodi se po nešto nižoj stopi od oporezivanja kamata, jer države žele nagraditi poduzetnički pothvat koji je rizičniji', ističe Švaljek. Smatra da je povećanje poreznog opterećenja, dok nisu iscrpljene sve druge mogućnosti, poput fiskalne prilagodbe i efikasnijeg prikupljanja postojećih poreza, korak u krivom smjeru.