Uoči obilježavanja druge godišnjice potresa u Gradu Zagrebu i okolici, u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), održan je press briefing u sklopu kojega su predstavljene ključne brojke vezane uz isplate osigurnina od potresa u protekle dvije godine te ostali statistički podaci i pokazatelji o značaju i važnosti industrije osiguranja te njenoj društvenoj ulozi i funkciji u pogledu sanacije šteta uzrokovanih katastrofalnim događajima.
Pregled tržišta iz perspektive industrije osiguranja te stavove industrije o potrebnim zakonskim rješenjima nužnim da se seizmički i drugi rizici za imovinu adekvatno zakonski urede s prisutnima su podijeliti: Slaven Dobrić, član Uprave Allianz Hrvatska d.d. i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje, Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja Vienna Insurance Group d.d. i zamjenica predsjednika Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje te Vančo Balen, član Uprave Croatia osiguranja d.d.
„Zadnje dvije godine i niz nepredvidivih situacija kojima smo svjedoci pokazale su da je osiguranje jedina zaštita koja ne izostaje ni u najvećim krizama. Građani postaju svjesni tih činjenica, kao i osobne odgovornosti za vlastitu imovinu, zdravlje i poslovanje, a to potvrđuju i trendovi rasta domaćeg tržišta osiguranja. Važno je da se takvi pozitivni trendovi korištenja osiguranja nastave i u narednim godinama, po mogućnosti bez „opomena“ kao što su to bili potresi i pandemija. Croatia osiguranje kao tržišni i digitalni lider svakako će nastaviti ulagati u podizanje razine znanja o koristima osiguranja i u dostupnost vrhunskih osigurateljnih rješenja prema potrebama suvremenog klijenta“, zaključio je Vančo Balen, član Uprave Croatia osiguranja d.d.
vezane vijesti
Predstavnici osigurateljne industrije istaknuli su kako je tek zanemariv dio objekata bio pod ugovornom obvezom osiguranja od rizika potresa prije razornih potresa što pokazuju i podaci vezani uz udio osiguranih nekretnina u Hrvatskoj u odnosu na potresom prouzročene štete. U protekle dvije godine osiguratelji su isplatili 573,2 milijuna kuna šteta (od potresa u Zagrebu do kraja veljače 2022. isplaćeno je 15.404 šteta), što je 0,5 posto od ukupnih šteta nastalih kao posljedica potresa, a upravo taj podatak jasno ukazuje kako je gustoća i penetracija te vrste osiguranja i dalje relativno niska u odnosu na razvijena tržišta. Iako su u periodu nakon potresa uvjeti poslovanja općenito bili otežani uslijed prvog vala korona krize i smanjenja mobilnosti, osiguratelji su promptno i efikasno reagirali na posljedice potresa isplativši značajne iznose osigurnine.
Upravo razorni potresi iz 2020. godine pokazali su da osigurnina predstavlja značajnu financijsku pomoć u katastrofalnim i kriznim situacijama budući da su građani s odgovarajućim osigurateljnim pokrićem imali smanjen financijski teret prilikom obnove vlastitih nekretnina dok je njihova imovina u prvobitno stanje vraćana u znatno bržem vremenskom periodu (nakon 3 dana od potresa isplaćeno je 157 šteta u visini od 1,5 milijuna kuna dok je nakon 60 dana isplaćeno 3660 šteta u visini od 100 milijuna kuna). Upravo iz tog razloga građane i osiguranike na razini cijele Hrvatske potrebno je dodatno poticati na promišljanje o važnosti osiguranja imovine, ali i preuzimanja osobne odgovornosti u pogledu zaštite iste, jednoglasno su se složili predstavnici osigurateljne industrije.
Iako su u 2021. godini rasla osiguranja od požara i ostalih elementarnih nepogoda, i to od 12,6 posto, te ostalih osiguranja imovine za 12 posto, predstavnici osiguratelja istaknuli su kako bi bilo korisno i važno, u smislu poticanja osobne odgovornosti, uključivanje obveze sklapanja odgovarajućeg osiguranja u Zakon o upravljanju i održavanju zgrada što će rezultirati bržom i efikasnijom obnovom sredstvima osiguravajućih društava u budućnosti. Naime, Hrvatska je među zemljama čiji stanovnici posjeduju najviše vlastitih nekretnina unutar Europske unije (čak 89.9% ljudi posjeduje vlastitu nekretninu u kojoj žive), ali im je svijest o osiguranju imovine još uvijek relativno niska unatoč pozitivnom trendu rasta osiguranja imovine što jasno pokazuje kako se osiguranje imovine još uvijek nedovoljno prakticira kao sigurna investicija u vlastitu zaštitu i sigurnost.
Upravo iz tog razloga predstavnici osigurateljne industrije istaknuli su važnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o nužnosti osiguranja imovine ali i donošenja adekvatnih zakonskih rješenja u svrhu preventivnog djelovanja te jačanja otpornosti društva i zajednice u širem smislu kako od posljedica potresa tako i od ostalih opasnosti, katastrofa i ugroza što bi, u konačnici, smanjilo interveniranje države i njene eventualne financijske obveze u sanaciji šteta dok bi ekonomiju države učinilo rezistentnijom. Iako je prošlu 2021. godinu obilježio rast broja osiguranja od potresa i to za dodatnih 43,4 posto u odnosu na 2020. godinu u kojoj je broj osiguranja od potresa već rastao 30,9 posto, potrebno je učiniti dodatne napore u smjeru zaštite i osiguranja imovine prije svega povećanjem osobne odgovornosti građana ali i adekvatnim zakonskim rješenjima na razini države. Od potresa u Zagrebu do kraja veljače 2022. sklopljeno je oko 364 tisuće ugovora o osiguranju koji uključuje rizik potresa za ukupan iznos od 297,7 milijuna kuna premije. Razvijeni sektor osiguranja ključan je za izgradnju rezistentne ekonomije te predstavlja jedini put do učinkovitog upravljanja rizikom i bržeg oporavka nakon šteta uzrokovanih katastrofalnim događajima, zaključili su predstavnici osigurateljne industrije.
Slaven Dobrić, član Uprave Allianz Hrvatska d.d. i predsjednik Upravnog odbora HUO-a naglasio je: „Iako Hrvatska nažalost nije pošteđena prirodnih katastrofa, što smo svjedočili u prethodnim godinama na primjeru velikih poplava u Slavoniji, požarima u Dalmaciji, kao i razornim potresima u Zagrebu, Sisku i Petrinji, s ukupnim štetama koje se mjere u milijardama eura, kao društvo još uvijek nemamo svijest o osiguranju općenito, odnosno, osiguranju imovine koje uključuje i osiguranje od katastrofa. Upravo stoga pozivamo na donošenje zakonskog okvira koji će precizirati obveze vlasnika nekretnina tako da se regulira obveza osiguranja od rizika koji prijete na pojedinom području Hrvatske, kao i osiguranja odgovornosti suvlasnika na primjerene svote“.
Osim doprinosa ukupnom razvoju gospodarstva i financijskog sustava, osiguratelji su i važan faktor stabilizacije društva koji raspolaže resursima i kapacitetima za brzu reakciju u raznim izazovnim situacijama, a jedan od njih svakako je i rizik od potresa. U kontekstu potencijalnih budućih rizika, osiguratelji su još jednom podsjetili na nisku kulturu osiguranja imovine u Hrvatskoj općenito upozorivši na veliki nesrazmjer ulaganja u osiguranje imovine u odnosu na zemlje Europske unije. Prisutnost osiguranja od, primjerice, prirodnih katastrofa različit je u pojedinim državama – od visokog udjela u kućanstvima u Sloveniji (više od 25% kućanstava ima pokriće od rizika poplava i potresa) do gotovo neznatnog udjela u kućanstvima u Hrvatskoj. Prema podacima centralnog udruženja osiguratelja i reosiguratelja Insurance Europe, Hrvatska je pri dnu ljestvice odnosno 24. na ljestvici po osiguranju imovine prema prosječnoj premiji po stanovniku. U 2021. godini premija osiguranja imovine u Hrvatskoj iznosila je 59 EUR po stanovniku što je tri puta manje od EU prosjeka koji je iste godine iznosio 178 EUR po stanovniku.
„Financijska pismenost jedna je od ključnih aktivnosti čiju važnost i vrijednost za zajednicu u Wiener osiguranju kontinuirano naglašavamo, provodimo i podržavamo – ne samo zbog vlastitih proizvoda, već zato što smo svjesni našeg utjecaja na društvo, okoliš i gospodarstvo. Zbog generalno niske financijske pismenosti i nedovoljnog znanja o važnosti ovakve vrste osiguranja, i dalje vlada predrasuda kako je osiguranje imovine skupo i neisplativo. No, vjerujemo kako je velik dio građana spoznao važnost osiguranja imovine, mnogi tek na žalost nakon dva jaka potresa u 2020. godini. Izuzetno je važno da i ostatak građana čim prije uvidi važnost osiguranja, a Wiener će svakako nastaviti svoje aktivnosti na području edukacije o financijskoj pismenosti kako bi osigurali mir i sigurnu budućnost naših klijenata“, istaknula je Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja Vienna Insurance Group d.d. i zamjenica predsjednika Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje.
Unatoč činjenici da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na području visoke seizmičke aktivnosti te tektonski najrizičnijem području u Europi i da postoji opravdan sezmički rizik, podaci upućuju na to kako značajan dio imovine u Hrvatskoj još uvijek nije adekvatno osiguran ili nije osiguran na primjeren način dok u proteklih 10 godina ukupna premija osiguranja imovine bilježi vrlo blagi ali još uvijek nedovoljno visok trend rasta.
