Rast duga opće države u 2023. godini posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga. Ipak, središnja država s ukupnim dugom od 47,1 milijardu eura čini gotovo 98 posto ukupnog javnog duga.

Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u njegovoj strukturi prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice), na koje se odnosi oko 67 posto. Slijede krediti (s oko 30 posto) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti.

Promatrano u relativnom izrazu, ukupan dug opće države na kraju 2023. godine iznosio je 63,5 posto godišnjeg BDP-a i bio je 4,6 postotnih bodova niži u odnosu na kraj 2022. Snažno je to smanjenje u odnosu na kraj 2020., kada se zbog pada gospodarske aktivnosti uz istovremeni rast apsolutnog iznosa duga relativni pokazatelj popeo na gotovo 87 posto BDP-a. Rezultat je to prvenstveno snažnog rasta nominalnog BDP-a, uz skromniji rast duga u apsolutnim iznosima, pišu analitičari RBA-e.

Tijekom 2023. rast duga opće države posljedica je rasta unutarnje komponente duga. Prema podacima o njegovoj strukturi, unutarnji dug opće države iznosio je gotovo 40 milijardi eura na kraju prosinca, čineći 70,5 posto. Unutarnji dug tako je porastao za više od 2,5 milijardi u odnosu na kraj 2022. Istovremeno, inozemni dug opće države bio je za 0,7 milijardi eura niži u usporedbi s krajem 2022.

'Ipak, kretanja u javnim financijama ostala su povoljna u godini iza nas zahvaljujući prije svega solidnom gospodarskom rastu temeljenom na potrošnji, čije oporezivanje povoljno djeluje na proračunske prihode te omogućava zadržavanje manjka proračuna na umjereno niskim razinama unatoč sve snažnijim pritiscima različitih korisnika.

S druge strane, nominalni BDP, ključan u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, pod snažnim je utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. U 2024. navedeni utjecaj će uz očekivano uspostavljanje stabilnosti cijena oslabiti, međutim i dalje očekujemo pozitivan, ali zamjetno umjereniji trend pada relativnog pokazatelja prema 60 posto BDP-a.

Uz dospjeli javni dug koji se, u okruženju restriktivne monetarne politike, zanavlja uz više kamatne stope, rast troška za kamate počeo se povećavati uglavnom u zemljama u kojima su veće potrebe za kratkoročnim refinanciranjem. Hrvatska se tu nalazi u razmjerno povoljnoj situaciji jer se oko 55 posto javnog duga odnosi na onaj s rokom dospijeća iznad 10 godina, čime je ipak zadržana smanjena negativna izloženost kamatnom riziku', piše analitičarka Raiffeisena Petra Bejuk.