O budućnosti medija na Future Tense konferenciji raspravljale su stručnjakinje koje već godinama rade u medijima i svjedoče stalnim promjenama – voditeljica prodaje i promocije na tportalu Mirela Hegediš Horvat, direktorica digitalnih operacija u Večernjem listu Anamaria Todorić te direktorica informativnog programa na Novoj TV Ksenija Kardum.

Na pitanje moderatora Dina Goleša s Nove TV je li optimistična oko budućnosti medija, Anamaria Todorić rekla je da je optimizam prisutan jer novinarstvo postoji otkad je 'svijeta i vijeka', te da metaverzum i trendovi potiču medije da budu brži, bolji i jači.

Osvrnuvši se na trendova ne društvenim mrežama, Todorić je istaknula da prednjače kraći formati, no da se istovremeno često raspravlja koji bi bio ispravan format. Navela je pritom primjer algoritama kojima se mediji moraju prilagođavati svakih šest mjeseci kako bi znali kako se približiti publici, pogotovo mlađoj koja danas najčešće koristi TikTok i Instagram.

'Danas većinu vremena provodimo na mobitelima, tamo tražimo vijesti, a ključno je da budemo tamo gdje su naši čitatelji, bio to digital, tisak, televizija ili društvene mreže. Večernji list danas je prisutan na svim kanalima', ustvrdila je Todorić.

Mirela Hegediš Horvat također smatra da je pred medijima svijetla budućnost, no da moramo biti svjesni koliko se brzo platforme mijenjaju, a s time i način kako čitatelji dolaze do sadržaja. 'Naša odgovornost je velika, mijenjat će se način konzumiranja sadržaja, no u svemu tome ključno je da zadržimo kvalitetu i kredibilitet', istaknula je.

Ksenija Kardum optimistična je, kaže, optimistična iz dva razloga – zbog ljudske potrebe za medijima informacijama koja neće nestati, te promjene koje će i medijske djelatnike i generacije koje dolaz tjerati da budu još bolji.

Naglasak na kvaliteti sadržaja i relevantnosti

Tportal ima hrabriji biznis model s fokusom na kvalitetu sadržaja i relevantnost, istaknula je Hegediš Horvat.

'Kvaliteta sadržaj i relevantnost su smjer u kojem nastavljamo. Istovremeno puno ovisimo o algoritmima, no fokus je pronaći model koji sadržajno odgovara našem mediju; da to istovremeno živimo i monetiziramo. Tu je tportal našao svoju poziciju i nišu; od sportske nagrade Kapetani biraju, Vizionara godine do književne nagrade tportala za najbolji hrvatski roman.

Pratimo i osluškujemo trendove na tržištu. Prije tri godine pokrenuli smo specijaliziranu rubriku o održivosti koja je tad postala 'vruća tema' jer to očekuju i naši čitatelji i klijenti. Stoga pratimo njihove interese i nastojimo im ponuditi kvalitetan sadržaj', rekla je Hegediš Horvat.

Kardum je ustvrdila kako je Nova TV na hrvatsko tržište donijela većinu novih tehnologija, od proširene stvarnosti i automatizirane mreže, do uvođenja različitih programa kojih dotad nije bilo. Kao najveći izazov navela je strah ljudi što će sve tehnologija donijeti, odnosno hoće li smanjiti potrebu za ljudima, poput umjetne inteligencije.

'No to nas tjera da budemo bolji, educiraniji i stručniji, jer bez stručnjaka ne možemo. Onda će i sam proizvod biti bolji. Izazov je taj kako nešto novo iskoristiti na najbolji način. Tehnologija je samo jedan od alata, no za kvalitetan kadar svakako ima prostora', istaknula je.

Hoće li umjetna inteligencija zamijeniti medijske djelatnike?

Bio je to uvod u raspravu o umjetnoj inteligenciji i hoće li ona zamijeniti medijske djelatnike.

'Da će biti sve prisutnija, hoće, ali neće nas zamijeniti. U našem profesionalnom životu odavno je prisutna kroz internetske tražilice, audio i video servise, a sad i s ChatGPT-je. Osobno u poslu koristim ChatGPT, no naravno, sve provjeravam.

Umjetna inteligencija neće zamijeniti novinare i urednike, naprotiv – potaknut će nas i natjerati da se vratimo novinarskim korijenima, da smo više na terenu, na ulicama i s ljudima, a to je dio koji se izgubio u borbi za klikove i gledanost. Tu je važno i zadržavanje čitatelja. U Večernjem listu smo primijetili da se čitatelji rado zadržavaju i na dužim tekstovima ako je riječ o dobrom sadržaju', ustvrdila je Todorić.

'Kvalitetan i informativan sadržaj naći će put do čitatelja'

Komentirajući je li native oglašavanje personalizirano, Hegediš Horvat je rekla da to ovisi o poziciji medija iz kojeg native sadržaj dolazi.

'Prilagođavamo se publici za koju taj sadržaj stvaramo, tako nas biraju i oglašivači. Kad govorimo o umjetnoj inteligenciji, ona je svakako još od ranije prisutna, što najbolje vidimo na primjeru algoritama kojima se prilagođavamo. Ponekad upravo o algoritmu najviše ovisi do kolikog će broja čitatelja vijest doći i kako će ona proći, čak i neovisno o izboru urednika i novinara.

Tako pozicioniramo i native, iako će kvalitetan i informativan sadržaj, bio on plaćen ili ne, pronaći put do čitatelja. Tako se i sam čitatelj duže zadržava, neovisno o tome dolazi li s društvenih mreža ili s drugih medija. Važno je pritom imati omjer kvalitetnih članaka, ali i 'lakših' vijesti', naglasila je Hegediš Horvat.

Smatra i da Hrvatska ne kasni za trendovima u medijima i na društvenim mrežama, no da je istovremeno dobro ugledati se na druge u digitalnoj eri. 'Pratimo velike medijske kuće i izdavače na europskom i svjetskom tržištu, a smatram da ne kasnimo ni kvalitetom ni po pitanju tehnologije. No dobro je nečemu težiti, kopirati dobre stvari od 'velikih' ', dodala je.

Lažne vijesti su najveća opasnost

Kardum je navela da na Novoj TV rade na implementaciji sustava koji će im pomoći da se još više približe gledateljima, da shvate što ih zanima i što žele vidjeti'. Osvrnula se i na umjetnu inteligenciju za koju smatra da neće zamijeniti ljude, već da će otvoriti prostor još kvalitetnijem kvadru urednika, autora i komentatora. Kao najveću opasnost umjetne inteligencije istaknula je lažne vijesti i dezinformacije, stoga smatra da će upravo tu uloga ljudi biti ključna.

Smatra da gledatelji i čitatelji prate sadržaj koji ih zanima, neovisno o dužini priloga ili teksta. Pritom, kaže, prednjači sadržaj u čijem je fokus čitatelj, odnosno njegove potrebe i utjecaj na njegov život. 'Mediji sve češće mijenjaju uređivačku politiku, nastoje se povezati s publikom i dati gledateljima i čitateljima korisne informacije s kojima se mogu poistovjetiti. Takav sadržaj žele i željet će sve više konzumirati', zaključila je Kardum.