Vlada Andreja Plenkovića možda će odustati od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto od iduće godine. Da od dugoočekivanog poteza ipak neće biti ništa dao je naslutiti premijer na konferenciji za mediji prošlog tjedna, jer su pritisci na proračun što zahtjeva za većim plaćama učitelja, medicinskih sestara te državnih i javnih službenika preveliki, pa proračun ne bi dobro podnio manjak od dvije milijarde kuna, koliko bi izgubio ako bi se PDV smanjio za jedan postotni bod
'Razgovaramo o svemu, mi ćemo ići s četvrtim valom porezne reforme, tražit ćemo rješenja na ovom osnovnom smjeru koji nas je pozitivno obilježio unatoč tranzicijskim kosturima iz ormara. Imamo gospodarski rast, veću zaposlenost, manju nezaposlenost, rastu plaće i mirovine, imamo opet rekordnu turističku sezonu. Sada idemo dalje i u tome ćemo tražiti rješenja koja su održiva. Što se mene osobno tiče, nema tabua', odgovorio je premijer na pitanje odustaje li se od manjeg PDV-a.
Ekonomisti su i ranije upozoravali da se smanjenjem opće stope PDV-a zapravo ne bi puno toga postiglo, jer puno veći efekt imaju međustope PDV-a poput nižeg PDV-a na hranu ili dječje potrepštine. Manji PDV sasvim sigurno bi državu potjerao u novo zaduživanje koje i unatoč povijesno niskim kamatnim stopa treba izbjegavati u svjetlu hrvatskog zahtjeva za skorim uvođenjem eura. Odustajanje od nižeg PDV-a pozdravili su i sindikati.
vezane vijesti
Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb kaže za tportal kako se samo smanjenje stope PDV-a, ako ga se promatra u izolacija od ostatka državnog proračuna, ne bi imalo značajnije pozitivne ekonomske učinke jer bi većinu novca koju je pri većoj općoj stopi uprihodovao proračun otišao trgovcima, a ako bi se cijene proizvoda i smanjile, s njima bi se smanjile i cijene svih uvoznih proizvoda što opet nije dobro za međunarodnu konkurentnost zemlje.
'Međutim, smanjenje opće stope je dobra mjera utoliko jer ono ostavlja prostora za neka buduća povećanja te iste opće stope jednom kada zemlja uđe u neku novu recesiju jer će tada biti bolje opću stopu povećavati s 24 na 25 posto, nego ju povećavati s 25 na 26 posto', poručila je Vizek.
Ono što je brine mogla bi biti činjenica da se od smanjenja PDV-a odustalo iz predostrožnosti, odnosno zato što se očekuje povećanje proračunskih rashoda u 2020. uslijed pritisaka za povećanjem plaća koji dolaze od sindikata.
'Onda je to odustajanje definitivno loša vijest. Ono podrazumijeva da će Vlada, vjerojatno zbog nadolazećih parlamentarnih izbora, udovoljiti zahtjevima sindikata i tako još pogoršati ionako sve lošiju fiskalnu poziciju zemlje. Naime, kada se analiziraju fiskalni pokazatelji na način da se iz njihovih kretanja izuzmu uobičajene cikličke oscilacije, primjetno je da se fiskalna situacija u zemlji tijekom ove godine pogoršala, a daljnjim povećavanjem materijalnih troškova u 2020. ta će se situacija samo dodatno pogoršati', rekla nam je Vizek.
Ekonomist Damir Novotny za tportal kaže da je od Vlade mudro što odustaje od smanjenja stope PDV-a. Evo zašto: 'Smanjenje PDV-a neće imati nikakav makroekonomski učinak, a Vladu će dovesti u neugodnu situaciju da se mora zaduživati. Opterećenje potrošnje sada ne treba snižavati, i vrlo je teško sniziti opću stopu na pretkrizne razine, bolje je uvoditi međustope što rade i naše susjedne zemlje'.
Sugovornik nam objašnjava kako PDV nema utjecaj na cijene već cijene određuju potražnja i ponuda te niz kulturoloških i antropoloških faktora. 'Zašto netko kupuje skupi pršut od 250 kuna po kilogramu? To nitko ne zna. Razinu cijena definira ponašanje potrošača te potražnja, a ne stopa PDV-a', ilustrira Novotny.
On kaže da se PDV može smanjiti ali tek kada se naprave potrebne reforme na rashodovnoj strani proračuna gdje su najveći pritisci: 'Vlada ima mali manevarski prostor, a smanjivanje oporezivanja potrošnje ne vodi nikud. Dugoročno treba rasteretiti gospodarstvo i dohotke, moramo smanjiti troškove na strani ponude tj. manje oporezivati proizvodnju', rekao nam je.
Dodaje i kako Hrvatska još uvijek ima prilično visoke poreze na dobit koji iznose 12 posto za male, a 18 posto za velike tvrtke što je jako puno u usporedbi s ostalim zemljama istočne Europe koje imaju korporativne poreze od pet do deset posto.
Zaključno, Novotny poručuje da je Hrvatska uvijek intervenirala na strani potražnje, bilo privatno kroz razne subvencije, poput aktualnih za kupnju stanova, bilo kroz javne radove. 'Sada imamo priliku djelovati na strani ponude, za to na raspolaganju imamo europski novac kako bi izgradili bolju industriju koja bi pak stvarala nova radna mjesta', rekao nam je Novotny.
