Covid-19 širi se iz Kine u druge zemlje, izazivajući ljudsku patnju i poremećaje u gospodarskim aktivnostima, konstatiraju u OECD-u.

U opasnosti je javno zdravlje a bolest donosi i rizike izraženijeg ograničenja kretanja ljudi, robe i usluga, narušenog povjerenja poslovnih čelnika i potrošača te posustajanja proizvodnje, pojašnjavaju.

Procjenjujući izglede za svjetsko gospodarstvo, definirali su povoljniji scenarij, prema kojem je širenje koronavirusa u velikoj mjeri ograničeno, te onaj baziran na 'domino' efektu širenja zaraze po cijelom svijetu.

Čak i u slučaju povoljnijeg scenarija globalno će gospodarstvo prema OECD-ovim procjenama oštrije posustati u prvoj polovini ove godine zbog pritisaka na lance nabave i na robu i sirovine te pada turističkog prometa i slabljenja povjerenja..

Prema tom bi scenariju svjetsko gospodarstvo ove godine trebalo porasti 2,4 posto, za pola postotnog boda slabije nego u 2019. Nakon toga bi u 2021. trebalo ubrzati na 3,3 posto, procjenjuju u OECD-u.

Oštro su pritom snižene projekcije rasta za kinesko gospodarstvo u kojem se očekuje slabljenje rasta u ovoj godini ispod pet posto, nakon 6,1-postotnog rasta u 2019.

U slučaju bržeg širenja zaraze duž šire azijsko-pacifičke regije i na razvijena gospodarstva, u skladu s tijekom epidemije u Kini, globalni bi rast mogao skliznuti na svega 1,5 posto, upozorava OECD. Time je prepolovljena njegova projekcija iz studenoga lani.

"Mjere suzbijanja zaraze i gubitak povjerenja pogodili bi proizvodnju i potrošnju i gurnuli neke zemlje u recesiju, uključujući Japan i eurozonu", ocijenili su u OECD-u

"Koronavirus mogao bi zadati još jedan udarac globalnom gospodarstvu, već oslabljenom trgovinskim i političkim napetostima", istaknuo je prilikom predstavljanja međuprognoza u Parizu glavni ekonomist OECD-a Laurence Boone.

Vladama stoga poručuje da smjesta poduzmu mjere kako bi suzbile epidemiju, poduprle zdravstveni sustav, potaknule potražnju i pružile financijsku pomoć najteže pogođenim kućanstvima i kompanijama.

Da bi se sačuvala radna mjesta, treba uvesti fleksibilne oblike rada, a vlade bi trebale uvesti i privremene porezne i proračunske mjere kako bi se ublažile posljedice po najteže pogođene sektore, kao što su putovanja i turizam te automobilska i elektronička industrija, sugeriraju iz OECD-a.

U zemljama najviše pogođenima koronavirusom bankama bi trebalo osigurati i dovoljnu likvidnost kako bi pomogle kompanijama u novčanim problemima dok su na snazi mjere suzbijanja zaraze, napominju.

U slučaju širenja epidemije na daljnja područja, 20 najvećih svjetskih i gospodarstava u razvoju (G20) trebalo bi predvoditi međunarodno koordinirani okvir za podršku zdravstvenom sustavu, zajedno s koordiniranim mjerama u fiskalnoj i monetarnoj politici kako bi se obnovilo povjerenje, dodaje se u OECD-ovim gospodarskim izgledima.

U oba slučaja OECD poziva vlade da smjesta uvedu mjere kojima bi se ograničilo širenje virusa, zaštitili ljudi i kompanije od njegovih posljedica i potaknula potražnja u gospodarstvu.