Sve tri velike agencije za kreditni rejting u ovoj godini podigle su svoje ocjene za Hrvatsku.

Najprije je Standard & Poor’s krajem ožujka, nakon više od šest godina, vratio naš rejting u investicijsku kategoriju BBB-/A+ zahvaljujući poboljšanju stanja u proračunu i gospodarskom oporavku. Slijedio je Moody's, potvrdivši špekulativni rejting Hrvatske Ba2 te poboljšavši prognozu iz stabilne u pozitivnu.

Sad je i Fitch podigao svoju ocjenu, a glavni razlog za to ponovno je ostvarenje suficita državnog proračuna u prošloj godini.

'Odluka Fitcha pozitivna je vijest. Time se smanjuje rizik zemlje, što je jedna od glavnih komponenti u formiranju kamatnih stopa. Onim građanima koji su zaduženi kod banaka to će još malo smanjiti kamatni dug. Naravno, samo onima koji imaju ugovorene promjenjive kamatne stope', kaže Damir Novotny za tportal.

Ipak, on ne očekuje veliko sniženje kamatnih stopa jer su, smatra, banke već anticipirale tu pozitivnu promjenu kreditnog rejtinga Hrvatske.

'Neko veliko snižavanje kamatnih stopa ne treba očekivati ni kod građana, a posebno ne kod poduzeća i obrtnika', smatra Novotny.

Ono što je za njega još značajnije jest to što se Hrvatska, nakon pozitivne ocjene Fitcha, vraća na kartu mogućih odredišta za velike investicije industrijskih korporacija.

'Time se vraćamo u krug zemalja poput Slovenije, Slovačke, Rumunjske i Bugarske. Na njihovim se primjerima pokazalo da industrijski investitori stvaraju nova radna mjesta. To bi zaustavilo iseljavanje stanovništva, a možda i potaklo na povratak onih koji su već emigrirali na Zapad', smatra Novotny.

Međutim, podizanje kreditnog rejtinga neće biti dovoljno.

'Vlada ne smije biti samozadovoljna. Pozitivan trend treba iskoristiti da se naprave dodatni koraci u reformi javnog sektora, a posebno bi trebalo izmijeniti zakone o stranim ulaganjima kako bi Hrvatska bila što konkurentnija', mišljenja je Novotny.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke, također očekuje pad kamatnih stopa na kredite građana.

'Podizanje kreditnog rejtinga u investicijsku kategoriju pridonijet će daljnjem padu cijene zaduživanja, kako države tako i privatnog sektora općenito. Referentne kamatne stope u okruženju su u padu, a zbog ovog bi i naša premija na rizik trebala pasti. Na hrvatske obveznice pozitivno će djelovati širenje baze potencijalnih kupaca, primjerice kroz potražnju investitora koji kupuju financijske instrumente isključivo izdavatelja s investicijskim rejtingom. S određenim odmakom mogle bi općenito pasti i kamatne stope na kredite građana jer jača konkurencija među bankama', ističe Stojić.

Dodaje kako bi se smanjivanjem troška servisiranja javnog duga trebao otvoriti i prostor za daljnje porezno rasterećenje, iako je tu oprezan.

'Slučaj Uljanika pokazuje kako su uvijek moguća iznenađenja, a Hrvatska je u novom političkom ciklusu koji može podržati jačanje javne potrošnje. Slučajevi poput Uljanika (iako ih ne vidim) i slabljenje konjunkture EU-a mogu lako zaustaviti daljnja porezna rasterećenja u 2020.', zaključuje Stojić.